DANAS JE 48. ROĐENDAN RADIO BANOVIĆA
Malo je radijskih kuća koje imaju višedecenijski kontinuitet neprekidnog rada. Ovaj datum, 25. maj, obilježavao se „radno i svečano“ sve od osnivanja 25. maja 1975. godine do 25. maja 1995. godine kada su agresorske srpske snage sa Ozrena ispalile artiljerijske projektile i na tuzlanskoj kapiji načinile strašan masakr u kome je stradala 71 mlada osoba a ranjeno više od 200 nedužnih civila. Od masakra na tuzlanskoj kapiji, suosjećamo sa porodicama stradalih i naš rođendan više ne obilježavamo svečano nego samo radno.
KRENULO JE KAO EKSPERIMENT
Tri decenije nakon završetka Drugog svjetskog rata, 25. maja 1975. godine, na talasnoj dužini 208,4 metra i frekvenciji 1.430 KHz počeo se emitovati program Radio Banovića. Bio je to svojevrsni eksperiment koji je trebao potvrditi ili opovrgnuti potrebu ovakve vrste informisanja u sredinama koje su nastale i razvijale se u tadašnjoj Jugoslaviji. Budući da su Banovići utemeljeni na velikim zalihama uglja, da su bili na krilima volonterizma sa omladinske pruge Brčko-Banovići, budući da su se uvis dizali novi objekti (stambeni, sportski, kulturni, industrijski…), a ljudi iz svih krajeva kupovali kartu u jednom pravcu i sa koferima silazili na željezničkoj stanici Oskova, žeđ za informacijama svake vrste opravdala je nastanak radija. Političko rukovodstvo imenovalo je tada nosioce najvažnijih funkcija u radiju i angažovalo vrsne novinare Đuru Škondrića i Saliha Brkića.
PRVI SNIMCI NA MAGNETOFONSKIM TRAKAMA
I krenulo je: „Vi slušate program Radio Banovića.“ Najavna špica išla je uz harmoniku i taktove legendarne i svjetski poznate pjesme „Konjuh planinom“ za koju je tekst napisao Miloš Popović Đurin a u uskladbio je veliki kompozitor Oskar Danon, a koja je u to doba snimljena na magnetofonsku traku. Na radost svih stanovnika naše Općine ali i onih koji su u opsegu čujnosti pratili šta se sve događa u gradu rudara, Radio Banovići se začas osovio na noge.
PRVA BITKA U ETERU
Prve korake naš radio napravio je upravo u vrijeme kada su se kod nas pojavili prvi televizijski aparati, a s njima i prva prijetnja radiju da će slušaoci postati gledaoci. Ali slušanje radija tokom vožnje automobilom, šetnje parkom sa tranzistorom u ruci, u ribarenju, kampovanju, pri radovima u polju, nije imalo alternative i čini se da je dodatno učvrstilo njegovu poziciju. Tako je eksperiment sa Radio Banovićima u potpunosti uspio te je ubrzo nakon toga krenula opća epidemija otvaranja lokalnih radija širom tadašnje Jugoslavije.
POD ISTIM KROVOM RASLI SU I RADIO I BIBLIOTEKA
Od samog rođenja radio Banovići je bio pod „krovom“ tadašnje Radne organizacije „Centar za kulturu i informisanje“ Banovići koja je formirana 28. juna 1973. godine. U istoj kući bila je i gradska biblioteka. S tim imenom ostat će sve do 30. juna 1993. godine kada dobija današnji naziv Javna ustanova „Centar za kulturu i informisanje“ Banovići. Iz njenog sastava 2003. godine izaći će bibliotečka djelatnost i nastaviti kao samostalna Javna ustanova „Javna biblioteka.“
MATIČNA EVIDENCIJA
U Matičnoj knjizi JU Centar za kulturu i informisanje Banovići od osnivanja 1973. godine do danas upisana su 62 imena. Radi zaštite identiteta njihova imena ovdje nećemo navoditi, premda treba znati da je Radio Banovići bio rasadnik iz koga su izlazili veliki novinari. Neki od njih zadržavali su se kraće a neki duže na našim frekvencijama, neki su nastavljali novinarsku karijeru, neki su se školovali i prestrojavali u hodu. U matičnoj evidenciji Radio Banovića pored imena novinara nalaze se i imena budućih doktora nauka, dekana na fakultetima, pjesnika, slikara, vrsnih tehničara. Neki od njih, nažalost, nisu više među živima.
SABRIJA KAHRIMANOVIĆ
Teško dokučiv definicijama novinarstva bio je Sabrija Kahrimanović. Njegova posebnost ogleda se ponajprije po tome što uopće nije bio zaposlenik našeg radija a ostavio je trajan i neizbrisiv pečat. Kako to? Emisijom pod naslovom „Iz aktivnosti mjesnih zajednica“ načinio je prve novinarske korake i bio propraćen skepsom, kao uostalom i svaki početnik. No, emisija koja je emitovana u prvoj deceniji od osnivanja Radio Banovića (1975) odmah je kupila pažnju slušalaca. Iz nje je izrasla legendarna emisija „Radio na selu – selo na radiju“, koja je svoje prvo izdanje doživjela 26. novembra 1986. godine. Od tog dana do svog posljednjeg izdanja 28. februara 2016. godine emitovane su 1.554 dvosatne emisije. Sabrija Kahrimanović otišao je 29. maja 2017. godine u sfere kojima je toliko puta treperio njegov glas: „dragi moji seloveseljaci“ . Imao je tek 69 godina. I bio je naš učitelj. Kao što je bio i …
NAŠ UČITELJ SALIKH BRKIĆ (1948-2023)
U petak, 12. maja 2023. godine, preminuo je Salih Brkić, novinar i urednik našega radija, čovjek koji je u svijet novinarstva zakoračio upravo sa rudarskim šljemom na glavi, a onda perom zarezivao u bolne rane naše svakodnevnice: od najveće nesreće u bosanskohercegovačkim rudnicima u jami Dobrinja, (26. augusta 1990. godine), preko tragičnih sudbina prognanika iz Srebrenice do zemljotresa u Pakistanu. Salih Brkić, realizator prvog programa uživo, od 12. maja ove godine je na nekim nebeskim frekvencijama, zajedno sa kolegom i prijateljem Sabrijom Kahrimanovićem, Zekerijahom Arnautovićem, Josipom Novim, Mirom Jovičić. Svojim radom na frekvencijama Radio Banovića oni su probili stratosferu, pokazali nam kako se leti i kuda vodi let kad se čini dobro.
U KORAK SA VREMENOM
Ići ukorak sa razvojem informacionih tehnologija radi bržeg prenosa informacija i lakše komunikacije sa korisnikom usluga zadatak je kojega u potpunosti samostalno izvršavaju novinari radija. Radijski program se posredstvom naše službene web stranice www.ckibanovici.com (ranija adresa www.radiobanovici.com.ba) prati uživo na svakom dijelu Planete. Također, na našoj internet stranici mogu se čitati tekstovi naših novinara i pogledati svi prilozi koji su producirani u našoj kući za RTV TK i kanal youtube.
Na našem youtube kanalu. Osim svakodnevnog angažmana na ažuriranju naše internet stranice, novinari Radio Banovića prikupljaju i dostavljaju informacije i druge oblike novinarskog iskaza pogodne za internet kao medij. Također, CKI i emisija Radio forma imaju svoje facebook stranice a broj posjeta svjedoči da se ove stranice kao i sve ostale emisije iz programa Radio Banovića i gledaju i čitaju u novim komunikacijskim kanalima i slušaju na starom dobrom radiju. Odolijevamo svim iskušenjima, hvatamo korak sa vremenom i ne damo se. Uostalom, četrdeset i osam godina nam je.
Tekst i crtež starog radija: S. Berbić
Foto: Nuraga Softić, avaz.ba, arhiva Radio forme
