Putin razmišlja o promjeni ruske nuklearne doktrine

Washington je optužio Moskvu da u okviru produbljivanja saradnje sa Iranom namjerava da pruži punu, neprednu vojnu pomoć Teheranu, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, helikoptere i borbene avione, dok iranska vojna industrija snabdijeva rusku vojsku bespilotnim letjelicama.

Pozivajući se na procjene američkih obavještajnih službi, glasnogovornik vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je da Rusija nudi Iranu do sada “neviđen nivo vojne i tehničke podrške koja pretvara odnos ove dvije države u punopravno odbrambeno partnerstvo”, prenio je AP.

Kirby je rekao da Moskva, zbog sukoba sa Ukrajinom, razmatra sa Iranom otvaranje linije za sklapanje dronova u Rusiji, dok istovremeno, ruski vojni instruktori obučavaju iranske pilote za letenje na lovcima SU-35 koji bi u periodu od godinu dana mogli biti isporučeni Iranu.

“Ovi borbeni avioni će značajno ojačati iransko ratno vazduhoplovstvo u poređenju sa susjednim zemljama u regionu”, rekao je Kirby.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je razočarenje nedavnim izjavama bivše njemačke kancelarke Angele Merkel o Ukrajini.

Rusija je protumačila da njena izjava u intervjuu za Zeit online znači da je mirovni plan iz Minska sklopljen samo kako bi se Ukrajini dalo vremena da se naoruža i pripremi za rat s Rusijom, prenosi agencija dpa.

“To je za mene bilo apsolutno neočekivano. To je razočaravajuće. Iskreno, nisam očekivao čuti nešto takvo od bivše njemačke kancelarke”, rekao je Putin.

Mirovni plan iz Minska za istočnu Ukrajinu, koja je bila pod ruskim utjecajem nakon početka neprijateljstava 2014. godine, predvidio je dalekosežne obaveze za sukobljene strane koje nikada nisu provedene.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da neće provesti sporazume sklopljene uz posredovanje Njemačke i Francuske. Putin je zbog toga pokrenuo invaziju na Ukrajinu 24. februara.

“Uvijek sam pretpostavljao da će se vodstvo Savezne Republike Njemačke ponašati iskreno prema nama”, rekao je Putin.

“Bilo je jasno da je Njemačka na strani Ukrajine, da je podržava. Ali ipak mi se činilo da je vodstvo Njemačke uvijek iskreno u svojim nastojanjima da se pronađe rješenje na osnovi načela oko kojih smo se dogovorili i koja su postignuta, među ostalim, u okviru procesa iz Minska”, dodao je.

Merkel je u intervjuu objavljenom u četvrtak rekla: “A sporazum iz Minska 2014. bio je pokušaj da se Ukrajini da vremena. Ona je također iskoristila to vrijeme da postane jača, kao što možete vidjeti danas”.

Prema mišljenju Merkel, Putin je početkom 2015. lako mogao pregaziti Ukrajinu.

“I sumnjam da bi zemlje članice NATO-a mogle tada učiniti ovoliko koliko čine sada da pomognu Ukrajini”, dodala je.

Bjelorusija je rekla UN-u da će pristati, bez ikakvih uvjeta, na tranzit ukrajinskog žita preko svoje teritorije kako bi ga se moglo izvoziti preko litvanskih luka, rekao je glasnogovornik UN-a.

Glavni sekretar UN-a Antonio Guterres sastao se u petak u New Yorku sa zamjenikom bjeloruskog ministra vanjskih poslova Jurijem Ambrazevičem, rekao je glasnogovornik Stephane Dujarric nakon sastanka.

“Ambrazevič je također ponovio zahtjeve svoje vlade da mogu izvoziti vlastita gnojiva, koja su trenutno pod sankcijama”, rekao je.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da bi njegova zemlja mogla preuzeti od SAD-a koncept preventivnog nuklearnog udara i odustati od koncepta upotrebe nuklearnog oružja isključivo u samoodbrani.

“Kad govorimo o udaru sa ciljem (nuklearnog) razoružavanja, možda bi bilo vrijedno razmisliti o usvajanju ideja koje su razvile naše američke kolege – njihove ideje o osiguravanju njihove sigurnosti”, rekao je Putin.

Putin je iznio komentare koji reflektuju sve zategnutije odnose Rusije i Zapada, i sugerisao da bi Moskva mogla razmisliti o tome da primjeni, kako je rekao, američki koncept preventivnog nuklearnog udara, prenosi AP.

Govoreći u Kirgistanu, na ekonomskom samitu zemalja nastalih raspadom Sovjetskog Saveza, Putin je ukazao da bi takav jedan udar mogao izbaciti iz stroja komandne punktove.

“Mi sada samo razmišljamo o tome, kad se oni već ne stide da govore o tome otvoreno posljednjih godina”, kazao je Putin.

Dodao je da precizno vođeni krstareći projektili koje posjeduje Rusija nadmašuju prerformanse sličnog američkog oružja, a uz to ima i hipersonična oružja sposobna za udare po komandnim centrima koje SAD još nemaju u redovnoj postavi svojih oružanih snaga.

Čini se da je Putin u svom govoru imao u vidu samo konvencionalno, precizno vođeno oružje kada je govorio o preuzimanju i imitiranju američke vojne strategije, navodi Associated press i ocjenjuje da je on naglasio da SAD ne odbacuju mogućnost da prve upotrebe nuklearno oružje.

“Ako potencijalni protivnik vjeruje da on može koristiti teoriju preventivnog udara, a mi ne, to nas tjera da razmišljamo o prijetnji koje takve ideje predstavljaju u odbrambenim stavovima drugih država”, rekao je Putin.