Ujedinjeni narodi: U Ukrajini od februara 17.000 civilnih žrtava

Bjelorusija planira premjestiti vojnu opremu i sigrunosne snage zbog mogućih terorističkih akcija, saopštilo je Vijeće sigurnosti Bjelorusije.

U saopštenju se navodi da će zbog planiranih vojnih vježbi na nekim deonicama i putevima saobraćaj biti usporen, prenio je Tanjug, pozivjući se na Reuters.

Nije saopšteno u kojim dijelovima zemlje će biti obavljene vojne vježbe.

Ukrajina upozorava da Rusija i Bjelorusija planiraju novi upad ruske vojske preko ukrajinsko-bjeloruske granice i da se zbog toga posljednjih sedmica u Bjelorusiji obavljaju vojne vježbe.

„Neprijateljske jedinice se obučavaju na poligonima Republike Bjelorusije kako bi se ruski napadi nastavil sa bjeloruske teritorije”, navodi se između ostalog u saopštenju Generalštaba Ukrajine objavljenom Facebooku.

Nema razloga da Hrvatska ne sudjeluje u misiji Evropske unije za vojnu podršku Ukrajini, kazao je Hini hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, koji je nedavno posjetio Kijev, ali je vlada lošim komuniciranjem to pitanje učinila nepopularnim i pretvorila u temu sukoba.

„To bi bila očekivana nadogradnja politike podrške Ukrajini. Smatram da je to posve opravdano i nema nijednog razloga da Hrvatska od toga apstinira“, kaže Picula,

Prema anketi koju je Promocija Plus provela za RTL, obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj protivi se 58,2 posto ispitanika, dok ih 29,4 posto uglavnom ili potpuno podržava takav prijedlog.

Eurozastupnik SDP-a smatra kako je „indikativno da su hrvatski građani bili anketirani na gotovo istu temu pred mjesec dana i bili su skloni takvoj vrsti podrške Ukrajini“, što upućuje na to da vlada „očito griješi u nedostatku komunikacije“.

Picula smatra da jedna vrsta otpora hrvatske javnosti tom projektu proizlazi iz percepcije same vlade, “odnosno ljudi koji su predložili hrvatsko sudjelovanje u tom programu“, aludirajući očito na premijera i ministre vanjskih poslova i odbrane.

Obuka ukrajinskih vojnika pretvorila se u svojevrsni medij nezadovoljstva radom vlade i na drugim područjima, misli Picula. To je “preraslo u točku sukoba koja održava mnoge druge elemente neslaganja s politikom vlade“, kazao je.

Vijeće EU-a usvojilo je 15. novembra odluku o pokretanju Misije EU-a za vojnu pomoć za pomoć Ukrajini u sklopu koje se planira obučiti 15 hiljada ukrajinskih vojnika u zemljama EU-a.

Vlada želi da Hrvatska sudjeluje u tom programu, čemu se protivi hrvatski predsjednik Zoran Milanović koji argumentira da po hrvatskom Ustavu unutar granica Hrvatske mogu djelovati samo pripadnici oružanih snaga država saveznica, što Ukrajina nije.

Nasuprot tome vlada tvrdi da je Ukrajina, kao članica NATO-ova programa Partnerstvo za mir, hrvatska saveznica.

Ministar vanjskih poslova Austrije Alexander Schallenberg, zbog novog vala napada ruske vojske na ukrajinsku infrastrukturu, smatra da trenutno gotovo nema šanse za mirovne pregovore.

Schallenberg je, pred vanjskopolitičkim odborom austrijskog parlamenta rekao da je, i pored toga, pogrešno isključiti Rusiju sa međunarodnih skupova.

„Evropi je potrebna Rusija sa kojom je moguće stupiti u dijalog u vezi zajedničke sigurnosti“, poručio je.

Na osnovu aktuelne situacije, smatra da će rat trajati i iduće godine. Zbog toga, ističe, treba učiniti sve da se spriječi ljudska patnja, te da, i pored pomoći Ukrajini, treba pokušati sa Rusijom stupiti u razgovore, iako za to nema konsenzusa u EU-u.

Američki kongres usvojio je prijedlog Zakona o nacionalnoj odbrambenoj politici za 2023. godinu, ukupne vrijednosti od 858 milijardi dolara na osnovu kojeg će u Ukrajinu sljedeće godine biti upućen  novi paket sigurnosne pomoći u iznosu od najmanje 800 miliona dolara.

Vojna pomoć Tajvanu na osnovu predloženog dokumenta bit će povećana na milijardu dolara i bit će poslata u narednih nekoliko godina, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Očekuje se da će prijedlog zakona ovog mjeseca proći Senat i Zastupnički dom, nakon čega će biti upućen američkom predsjedniku Joeu Bidenu na potpis kako bi formalno bio usvojen.

Šef humanitarne službe Ujedinjenih nacija kaže da su ruski “stalni” napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, dok temperature padaju ispod nule, stvorili “nove potrebe potrebe” u ratu koji je nazvao “besmislenim”.

Martin Griffiths, podsekretar generalnog sekretara za humanitarna pitanja, iznio je u utorak Vijeću sigurnosti UN-a broj “široko rasprostranjenih smrti, raseljavanja i patnje” od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Rekao je da je situacija pogoršana nedavnim napadima Moskve na ključnu komunalnu infrastrukturu, zbog čega su milioni ostali bez pristupa toploti, struji i vodi i dodali “još jednu opasnu dimenziju humanitarnoj krizi uzrokovanoj ratom”.

Više od 14 miliona ljudi prisilno je raseljeno, uključujući 7,8 miliona koji su potražili utočište negdje u Evropi, rekao je Griffiths.

Do 1. decembra je ubijeno 17.023 civila, uključujući 419 djece, rekao je pozivajući se na podatke UN-ovog ureda za ljudska prava i upozorio da je “pravi broj daleko veći”.

Bilo je najmanje 715 napada na zdravstvene ustanove.

“Kao rezultat napada na civilnu infrastrukturu, ljudi su uskraćeni za zdravstvenu njegu, a djeca za obrazovanje. U Ukrajini je danas sposobnost civila da prežive napadnuta”, rekao je Griffiths.

Sjedinjene Američke Države ne omogućuju niti potiču Ukrajinu da napada izvan svojih granica, saopštio je američki State Department, nakon što je Ukrajina demonstrirala očitu novu sposobnost prodiranja stotinama kilometara duboko u ruski zračni prostor napadima na ruske zračne baze.

“Ne dopuštamo Ukrajini da napadne izvan svojih granica. Ne potičemo Ukrajinu da napada izvan svojih granica”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Edward Price novinarima, dodajući da SAD Ukrajini osigurava ono što joj je potrebno za odbranu na svom suverenom teritoriju.

Kijev nije direktno preuzeo odgovornost za napade, ali ih je ipak slavio. Price je rekao da nema potvrde da je napade izvela Ukrajina.

Foto na naslovnici: Dnevni avaz