SAD očekuje da će se borbe u Ukrajini smanjiti narednih mjeseci

Rusija je ove godine na ukrajinskim poljima požnjela žito u vrijednosti od otprilike jedne milijarde dolara, objavila je američka svemirska agencija NASA.

Oko 5,8 miliona tona pšenice je požeto na poljima u područjima “koje nisu pod ukrajinskom kontrolom”, objavio je NASA Harvest, program agencije za prehrambenu sigurnost i poljoprivredu, a prenijela njemačka agencija dpa.

NASA Harvest je u saradnji s nekoliko partnerskih ustanova radi istraživanja koristio satelitske podatke i modeliranje.

Ukupno je na ukrajinskoj teritoriji ove godine požeto 26,6 miliona tona pšenice, što je značajno više od prošlogodišnjih predviđanja, procjenjuju naučnici uključeni u istraživački projekt.

Iako je to manje od prošlogodišnje rekordne žetve od 33 miliona tona, količina je i dalje blizu petogodišnjeg prosjeka od 27,9 miliona tona.

Ukrajina nije imala pristup 22 posto žita u istočnom dijelu zemlje zbog ruske invazije.

Ukupno je 88 posto prošlogodišnjih zimskih usjeva požeto u područjima koje nisu pod ukrajinskom kontrolom, prema NASA-i. Žito koje nije požeto uglavnom se nalazi na poljima u blizini prvih linija.

Američke obavještajne službe očekuju da će se smanjeni intenzitet rata u Ukrajini nastaviti u sljedećih nekoliko mjeseci i ne vide dokaze o smanjenoj volji Ukrajine za otporom, uprkos napadima na njihovu električnu mrežu i drugu ključnu infrastrukturu za preživljavanje zime, rekla je direktorica američke Nacionalne obavještajne službe.

“Već vidimo neku vrstu smanjenog tempa borbi… i vjerovatno ćemo to vidjeti u idućim mjesecima”, rekla je Avril Haines na godišnjem Reaganovom nacionalnom odbrambenom forumu u Kaliforniji.

Rekla je da će se i ukrajinska i ruska vojska pokušati prilagoditi i opskrbiti kako bi se pripremile za protivofenzivu nakon zime i dodala: “Vrlo smo skeptični prema tome hoće li Rusi biti spremni to učiniti. U tom vremenskom okviru moj je optimizam veći u pogledu sposobnosti Ukrajine.”

Upitana o učincima ruskih napada na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu i drugu civilnu infrastrukturu, Haines je rekla da je cilj Moskve poljuljati volju Ukrajinaca za otporom i dodala: “Mislim da trenutno ne vidimo nikakve dokaze da je to u ovom trenutku potkopano.”

Rekla je da Rusija također nastoji utjecati na sposobnosti Ukrajine da vodi rat i dodala da je ukrajinska ekonomija teško propatila.

“S vremenom, očito, može imati utjecaja. Koliki će utjecaj biti ovisi o tome koliko žele ugrabiti, što su sposobni učiniti, otpornosti te ključne infrastrukture, našoj sposobnosti da im pomognemo da je odbrane. ”

“Ukrajinska ekonomija ima velike probleme. Bilo je razarajuće, i … očito će i na njega utjecati urušavanje elektroenergetske mreže.”

Haines je rekla kako misli da je ruski predsjednik Vladimir Putin bio iznenađen što njegova vojska nije postigla više.

“Mislim da postaje sve informiraniji o izazovima s kojima se ruska vojska suočava. Ali još uvijek nam nije jasno ima li on u ovoj fazi punu sliku o tome koliki su ti izazovi… vidimo nestašice municije, nedostatak morala, probleme s opskrbom, logistiku, cijeli niz problema s kojima se suočavaju.”

Haines je rekla kako se čini da se Putinovi politički ciljevi u Ukrajini nisu promijenili, ali američki obavještajni analitičari misle da bi on mogao biti voljan smanjiti svoje kratkoročne vojne ciljeve “privremeno s idejom da se onda vrati na to pitanje kasnije.”

Rekla je kako se čini da Rusija troši svoje vojne zalihe “prilično brzo”.

“To je stvarno prilično nevjerovatno, a naš vlastiti osjećaj je da oni nisu sposobni sami proizvesti ono što troše u ovoj fazi”, rekla je.

“Zato vidite kako odlaze u druge zemlje kako bi pokušali nabaviti municiju… njihovo precizna municija ponestaje puno brže”.

Haines je rekla da su Sjedinjene Američke Države “vidjele neke pomake” u opskrbi municijom iz Sjeverne Koreje, “ali to u ovoj fazi nije velika količina”.

Rekla je da je Iran isporučio Rusiji bespilotne letjelice i da Moskva traži druge vrste precizne municije od Teherana, nešto što bi bilo “vrlo zabrinjavajuće u smislu njihovog kapaciteta”.

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko tvrdi da Zapad trenutno razmatra opcije za nastavak vojnih aktivnosti u Ukrajini i poručuje da se time samo obezbjeđuje nastavak “specijalne vojne operacije” Rusije.

“Vjerujemo da oni razmišljaju o načinima da nastave sa ratom. Ako je tako, specijalna operacija se neće završiti”, rekao je Lukašenko na sastanku sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom, prenose ruske agencije.

Lukašenko smatra da protivnici Rusije ne žure da se uključe u pregovore i napominje da ni Rusija ni Bjelorusija nikada nisu željele rat.

“Ako žele da se bore do posljednjeg Ukrajinca ili posljednjeg Poljaka i drugih plaćenika, to je njihov izbor. Za sada ni naše obavještajne agencije ni ja ne vidimo njihovu spremnost da se uključe u pregovore u punom obimu”, naveo je Lukašenko.

Brod s ukrajinskom pšenicom namijenjen Etiopiji stigao je u luku u subotu, prvi brod koji je isplovio u sklopu nastojanja da se hrana pošalje zemljama koje su najosjetljivije na glad i sušu, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.

Prošle subote Ukrajina i savezničke zemlje pokrenule su inicijativu za izvoz žitarica u vrijednosti od 150 miliona dolara u Etiopiju, Sudan, Južni Sudan, Somaliju, Kongo, Keniju i Jemen.

“Šaljemo hranu. Šaljemo nadu”, rekao je Zelenski u tvitu uz kratku snimku broda koji prevozi 25.000 tona pšenice za Etiopiju za koji je rekao da je stigao u luku Doraleh, u susjednom Džibutiju.

Zelenski je u petak rekao da će do početka sljedeće godine ukupno oko 60 brodova isporučiti teret.

Foto na naslovnici: Večernji list