Civili bježe iz Hersona nakon ruskih udara na oslobođeni grad
- Generalni sekretar NATO-a kaže da Rusija koristi glad kao oružje u ratu protiv Ukrajine
- Ukrajinske nadležne službe nastoje da obnove snabdijevanje strujom i vodom nakon nedavnih ruskih vojnih udara koji su izazvali velika oštećenja na infrastrukturnim objektima
Herson: Najmanje 32 mrtvih od povlačenja ruskih snaga
Najmanje 32 osobe su poginule u južnom ukrajinskom regionu Hersona u ruskom granatiranju otkako su se proruske snage povukle prije dvije sedmice, izjavio je danas direktor ukrajinske policije Ihor Klimenko.
“Svakodnevno rusko granatiranje uništava grad i ubija mirne lokalne stanovnike. Ukupno, Rusija je ubila 32 civila u oblasti Herson od povlačenja”, napisao je Klimenko na Facebooku, prenio je Reuters.
Prema njegovim riječima, mnogi ljudi se evakuiraju da bi potražili utočište u mirnijim dijelovima zemlje, prenosi Tanjug.
“Ali mnogi stanovnici ostaju u svojim domovima i mi moramo da im pružimo maksimalnu moguću sigurnost”, istakao je on i dodao da policija ponovo obavlja dužnost u regionu.
Civili bježe iz Hersona nakon ruskih udara na oslobođeni grad
Stotine civila danas je napustilo Herson bježeći od konstantnog ruskog granatiranja samo nekoliko sedmica nakon što je ukrajinska vojska preuzela taj grad.
Kolona kamiona, kombija i automobila sa prikolicama koji su krenuli da napuste grad bila je dugačka kilometar ili više, prenosi Beta.
Iako sretni što je njihov grad vraćen stanovnici moraju da ga napuste jer granatiranje ruskih snaga traje danima.
Koordinatorica projekta za hitne slučajeve humanitarne organizacije Ljekari bez granica u Ukrajini Emilie Fourrey rekla je da je evakuacija 400 pacijenata iz psihijatrijske bolnice u Hersonu počela u četvrtak i trebalo bi da se nastavi.
Zelenski: Cijena ruske nafte da bude između 30 i 40 dolara
Cijena ruske nafte koja stiže morskim putem trebalo bi da bude ograničena na 30 do 40 dolara po barelu, što je niže od nivoa koji je predložila Grupa sedam (G7), izjavio je danas predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Vlade zemalja članica Evropske unije koje žele da obuzdaju sposobnost Moskve da finansira rat u Ukrajini bez izazivanja šoka u snabdijevanju naftom, podijeljene su oko pritiska G7 da se gornja granica postavi na 65 do 70 dolara po barelu, prenio je Reuters.
Odluka treba da stupi na snagu 5. decembra.
Sankcije bi trebalo da budu veoma efikasne kako bi ih Rusija osjetila, tako da granica bude na nivou od 30 do 40 dolara po barelu, kaže Zelenski (Reuters) “Ograničenje koje se danas razmatra, oko 60 dolara, mislim da je to vještačko ograničenje”, kazao je Zelenski na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, sankcije bi trebalo da budu veoma efikasne kako bi ih Rusija osjetila, tako da granica bude na nivou od 30 do 40 dolara po barelu.
Ideja o ograničenju cijene nafte je da se zabrani brodskim, osiguravajućim i reosiguravajućim kompanijama da rukuju ruskom sirovom naftom širom svijeta, osim ako se ne prodaje po cijeni nižoj od cijene koju su odredili G7 i njeni saveznici, navela je agencija.
Poljska, Estonija i Litvanija se zalažu za mnogo nižu graničnu cijenu od 65-70 dolara po barelu, dok Grčka, Kipar i Malta žele veću graničnu cijenu, navodi Reuters.
Zelenski: Ukrajina će i dalje biti garant globalne sigurnosti hrane
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se u subotu s belgijskim premijerom Alexanderom De Crooom u glavnom gradu Kijevu.
Zelenski je rekao da će Ukrajina ispuniti svoje izvozne obaveze u pogledu isporuke žitarica i drugih prehrambenih proizvoda na svjetsko tržište, prenosi Anadolija.
“Jedno od glavnih pitanja o kojima smo danas razgovarali s Alexanderom De Crooom bila je naša inicijativa za žito iz Ukrajine. Belgija ju je podržala i već se pridružila osiguravanju sredstava za humanitarne zalihe hrane”, rekao je Zelenski nakon sastanka.
Ukrajinski predsjednik je kazao da će “takvim zajedničkim naporima milioni ljudi u najsiromašnijim zemljama Afrike i Azije biti spašeni od gladi”.
“Ukrajina je uvijek bila i nastavit će biti garant globalne sigurnosti hrane, a čak i u teškim ratnim uvjetima, ukrajinsko rukovodstvo radi na globalnoj stabilnosti”, dodao je Zelenski.
Preminuo bjeloruski ministar vanjskih poslova Makei
Bjeloruski ministar vanjskih poslova Vladimir Makei umro je u dobi od 64 godine, izvijestila je u subotu državna novinska agencija Belta.
“Ministar vanjskih poslova Vladimir Makei iznenada je preminuo”, javlja Belta, a prenosi Hina.
Makei je tu dužnost obnašao od 2012.
Početkom ove sedmice sudjelovao je na konferenciji Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) – vojnog saveza nekoliko postsovjetskih država u Jerevanu, a u ponedjeljak se trebao sastati s ruskim kolegom Sergejem Lavrovim.
Prije predsjedničkih izbora i masovnih protuvladinih protesta u Bjelorusiji 2020., Makei je bio jedan od inicijatora nastojanja da se odnosi Bjelorusije sa zapadnim zemljama poboljšaju te je kritizirao Rusiju.
No nakon početka protesta naglo je izmijenio stajalište, tvrdeći da su demonstracije nadahnuli zapadnjački agenti.
“Šokirani smo viješću o smrti šefa ministarstva vanjskih poslova Republike Bjelorusije, Vladimira Makeija”, objavila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova na svom Telegram kanalu.
-
U Kijevu održan međunarodni samit o sigurnosti hrane
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio je danas domaćin međunarodnog samita u Kijevu na kojem se razgovaralo o sigurnosti hrane i izvozu poljoprivrednih proizvoda, a na kojem su učestvovali premijeri Belgije, Poljske i Litvanije i predsjednik Mađarske.
(Reuters) Zelenski je otvorio samit govoreći na panelu koji su pratili šef njegovog kabineta i ukrajinski premijer, prenosi Tanjug.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen održali su govore na samitu putem video linka, prenio je Reuters.
Ukrajinski premijer ugostio je svoje kolege iz Litvanije i Poljske u subotu na trilateralnom sastanku održanom u glavnom gradu Kijevu.
Nakon sastanka, ukrajinski premijer Denis Šmihal objavio je da su strane potpisale izjavu o povećanju finansijske pomoći Kijevu, prenosi Anadolija.
Rekao je da su litvanska premijerka Ingrida Simonyte i poljski premijer Mateusz Morawiecki ponovo potvrdili svoju posvećenost “trilateralnoj saradnji, prije svega, u pomaganju Ukrajini da odbrani vlastiti slobodu, kao i svjetski poredak zasnovan na pravilima”.
“Naša podrška Ukrajini mora i bit će nastavljena sve do njihove i naše pobjede”, poručila je Simonyte na Twitteru.
Morawiecki je rekao: “Ili je Ukrajina pobjednička ili će cijela Evropa biti izgubljena. Zajedno smo jači.”
Prema riječima Šmihala, strane su razgovarale i o pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji.
Šmihal je zahvalio premijerima Litvanije i Poljske na podršci i izrazio nadu u dalje jačanje njihovog partnerstva.
Stoltenberg: Rusija koristi glad kao oružje u ratu protiv UkrajineGeneralni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je kako Rusija danas koristi glad kao oružje u ratu protiv Ukrajine i da stvori podjele i dalju nestabilnost među ostatkom svijeta.
Stoltenberg se na samitu “Žito iz Ukrajine”, organiziranom na inicijativu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dotakao tragedije Holodomora, u kojoj je sovjetski režim primorao milione ljudi da umru od gladi na tlu Ukrajine u periodu 1932-1933., prenosi Anadolija.
“Danas Rusija koristi glad kao oružje u ratu protiv Ukrajine i da stvori podjele i dalju nestabilnost među ostatkom svijeta”, naglasio je Stoltenberg.
Istakao je da pozdravlja napore saveznika iz NATO-a i Evropske unije da kopnenim putem transportiraju hranu iz Ukrajine. Izrazio je zadovoljstvo ulogom Turske u produžetku Sporazuma o crnomorskom žitnom koridoru
“Posebno pozdravljam podršku naše NATO saveznice Turske da proširi Inicijativu za crnomorsko žito s Ujedinjenim narodima. Kada sam se sastao sa predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u Istanbulu, vidio sam brodove sa žitaricama na Istanbulskom moreuzu. Iz ukrajinskih luka dostavljaju hranu, žito i đubrivo za ugrožene ljude kojima je hitno potrebno”, kazao je Stoltenberg.
“Prvo snabdijevamo strujom kritičnu gradsku infrastrukturu, a zatim odmah domaćinstva”, napisao je Timošenko na Telegramu, prenio je Reuters.
U Hersonu nije bilo struje, centralnog grijanja i tekuće vode kada su ukrajinske snage preuzele grad 11. novembra nakon što se povukla ruska vojska.
Ruske trupe zauzele su Herson ubrzo nakon napada na Ukrajinu 24. februara i to je bila jedina regionalna prijestolnica koju su Rusi uspeli da zauzmu.
Ukrajinski zvaničnici kažu da ruske snage i dalje granatiraju Herson sa druge strane reke Dnjepar.
Načelnik lokalne uprave rekao je da je u proteklih šest dana ubijeno 15, a ranjeno 35 ljudi u Hersonu, prenijela je britanska agencija.
Ukrajinske nadležne službe danas nastoje da obnove snabdijevanje strujom i vodom nakon nedavnih ruskih vojnih udara koji su izazvali velika oštećenja na infrastrukturnim objektima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove sedmice, prenio je Tanjug agenciju AP.
Kijevska opštinska administracija saopštila je jutros da svi stanovnici u Kijevu imaju vodu, ali da je gotovo 130.000 stanovnika i dalje bez struje.
Gradske vlasti u Kijevu su navele da će snabdijevanje strujom, vodom, kao i grijanje biti potpuno obnovljeno u roku od 24 sata.
Istovremeno u Ukrajini se obilježava 90 godina od početka Holodomora ili Velike gladi, tokom koje je umrlo više od tri miliona ljudi tokom dvije godine dok je sovjetska vlada pod Josifom Staljinom konfiscirala zalihe hrane i žitarica i deportirala mnoge Ukrajince.
Njemački kancelar Olaf Scholz je, povodom godišnjice Holodomora, povukao paralelu sa utjecajem rata u Ukrajini, ključnom izvozniku poljoprivrednih proizvoda, na snabdijevanje svjetskih tržišta.
“Danas smo ujedinjeni u izjavi da se glad nikada više ne smije koristiti kao oružje”, rekao je Scholz u video poruci.
Scholz je istakao da zbog toga svijet ne smije da tolerira situaciju čiji smo svjedoci: najveću globalnu krizu u snabdijevanju hranom u posljednjih nekoliko godina koja je pogodila milione ljudi – od Afganistana do Madagaskara, od Sahela do Roga Afrike.
Scholz je rekao da brod Svjetskog programa za hranu trenutno isporučuje ukrajinsko žito Etiopiji, a da je Njemačka izdvojila još 10 miliona eura da pomogne ubrzanju isporuka žitarica iz Ukrajine.
Izvoz iz Ukrajine je nastavljen prema dogovoru uz posredovanje UN-a, ali je i dalje daleko niži od predratnog nivoa, što je dovelo do rasta cijena hrane na svjetskim tržištima, prenijela je američka agencija.
Predstavnik IAEA objasnio gdje je okidač za prljavu bombu
Ukoliko artiljerijski projektil pogodi kontejner sa iskorištenim gorivom na teritoriji Zaporoške nuklearke, to može da dovede do efekta “prljave bombe”, izjavio je zamjenik direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), rukovodilac odjeljenja za nuklearnu energiju Mihail Čudakov.
“Ako na teritoriji nuklearke postoji iskorišteno gorivo koje se čuva na suhom, u betonskim kontejnerima, dovoljno je da artiljerijska raketa padne tu i dobit će se efekt ‘prljave bombe’. Nema potrebe tražiti bombu u formi bombe”, objasnio je on na marginama foruma Atomexpo u Sočiju, prenosi Sputnjik.
On je, istovremeno, dodao da u IAEA ne razmatraju izmjene u sigurnosnim zahtjevima za Zaporošku nuklearku u cilju sprečavanja vanrednih situacija koje bi prouzrokovao ljudski faktor, prenosi Tanjug.
Čudakov je istakao da usvojeni akti podrazumijevaju da se ratna dejstva ne vode protiv teritorija i nuklearnih elektrana, kao ni hemijskih objekata.
“Prljava bomba” je inače kontejner sa radioaktivnim izotopima i eksplozivnim punjenjem. Prilikom detonacije, kontejner se uništava, radioaktivna supstanca se raspršuje udarnim talasom, stvarajući radioaktivnu kontaminaciju područja na velikim površinama, a može da dovede i do nastanka radijacijske bolesti.
Finski ministar ekonomije Mika Lintila izjavio je da Finska može da pošalje prvi dio energetske opreme kao pomoć Ukrajini u kojoj je teško oštećen elektroenergetski sistem, objavio je danas Guardian.
Lintila je za finski informativni kanal Ile rekao da je započeo razgovore sa finskim preduzećima u energetskom sektoru da bi koordinirao napore za pomoć Ukrajincima, prenosi Tanjug.
Lintila je u petak napisao na Twitteru da je tražio od finskih kompanija donaciju opreme i da su preduzeća pozitivno odgovorila na zahtjev.
Operacija će odmah biti započeta i ukrajinska država je o tome obavještena, naveo je Lintila.
Mediji: Izrael obavještavao zapadne zemlje o isporukama iranskih dronova Rusiji
Izrael je prenio obavještajne podatke zemljama Zapada o isporukama iranskog oružja Moskvi za rat u Ukrajini i lobirao da izvrše pritisak na Teheran, pišu u subotu izraelski mediji.
Od kraja oktobra Izrael obavještava zapadne saveznike o prodaji oružja preko svojih ambasada, objavila je američka novinska web stranica Axios, pozivajući se na neimenovane zvaničnike i depeše izraelskog Ministarstva vanjskih poslova, prenosi Beta.
Ocjenjeno je da to predstavlja promjenu izraelskog odnosa prema ulozi Irana u ratu u Ukrajini. Sve do novembra, Izrael navodno nije aktivno lobirao, već je samo davao podatke, u nastojanju da izbjegne napetost u odnosima sa Rusijom.
Izraelski mediji navode da je Moskva ove jeseni počela da koristi iranske samoubilačke dronove širom Ukrajine, te da su posljedice bile razorne po ukrajinsku energetsku infrastrukturu i civile.
Iako je pružao humanitarnu pomoć i izrazio solidarnost sa Kijevom, Izrael je nastojao da ne šalje vojnu pomoć Ukrajini, uključujući sisteme koji bi mogli da presretnu rakete i osujete napade dronova, uprkos molbama ukrajinskih zvaničnika.
Izraelski zvaničnici su više puta naveli da njihova zemlja nastoji da ne ugrozi slobodu vojnih operacija u susjednoj Siriji čiji zračni prostor uveliko kontrolira Rusija, a u sklopu nastojanja da spriječi učvršćivanje Irana na svojoj sjevernoj granici.
Od kraja oktobra, međutim, Izrael stalno pominje isporuke iranskih dronova Rusiji i mogući transfer balističkih raketa, kako bi povećao međunarodni pritisak na Teheran, navodi se u novinskom izvještaju.
Jedan izraelski diplomata putovao je u Brisel da o tome obavijesti evropske zvaničnike, a ambasador Izraela u Moskvi Alexandar Ben Zvi je razgovarao sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Rusije Sergejem Rjabkovim prošle sedmice da izrazi zabrinutost. Ne zna se da li je Rusija odgovorila.
Izraeski zvaničnici se nadaju da će organizirati međunarodnu konferenciju u Izraelu o isporuci iranskih dronova, piše Axios.
Ukrajinski dužnosnik: Rusija će ‘platiti’ za glad iz sovjetske ere
Rusija će platiti za glad u Ukrajini u vrijeme sovjetske ere kada su, tokom zime 1932.-33., umrli milioni Ukrajinaca i za svoje postupke u sadašnjem ratu u Ukrajini, rekao je u subotu predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika.
“Rusi će platiti za sve žrtve holodomora i odgovarati za današnje zločine”, napisao je Andrij Jermak na Telegramu, koristeći ukrajinski naziv za katastrofu, prenosi Hina.
Ukrajinska godišnjica sjećanja na žrtve holodomora ove je godine u subotu.
U novembru 1932. sovjetski vođa Josif Staljin poslao je policiju da zaplijeni svo žito i stoku s nacionaliziranih ukrajinskih farmi, uključujući i sjeme potrebno za sadnju sljedećeg usjeva.
Milioni ukrajinskih seljaka umirali su od gladi sljedećih mjeseci u onome što historičar univerziteta Yale Timothy Snyder naziva “očigledno smišljenim masovnim ubistvom”.
Rusija vjerovatno uklanja nuklearne bojeve glave sa zastarjelih nuklearnih krstarećih projektila i potom ih ispaljuje na Ukrajinu, objavila je u subotu britanska vojna obavještajna služba.
Britansko ministarstvo odbrane saopćilo je da slike iz otvorenih izvora informacija pokazuju olupinu krstarećeg projektila lansiranog iz zraka na Ukrajinu, koji je izgleda kao da je projektil iz 1980-ih koji je bio naoružan nuklearnom bojevom glavom, prenosi Hina.
Ministarstvo je dodalo da je bojeva glava vjerojatno zamijenjena balastom.
Takav projektil će izazvati štetu kinetičkom energijom projektila i nepotrošenim gorivom, međutim, malo je vjerovatno da će postići pouzdane učinke protiv planiranih ciljeva, dodalo je ministarstvo u svom dnevnom biltenu obavještajnih podataka objavljenom na Twitteru.
“Kakva god bila ruska namjera, ova improvizacija naglašava razinu iscrpljenosti ruskih zaliha projektila dugog dometa”, reklo je ministarstvo.
Iz Hersona je krenuo voz za Hmeljnicki sa prvih 100 stanovnika Hersona koji su se odazvali pozivu vlade na evakuaciju zbog problema nastalih uslijed oštećenja infrastrukture.
Među njima je 26 djece, sedam nepokretnih pacijenata i šest osoba sa invaliditetom, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija, a prenosi Ukrinform, prenosi Tanjug.
Po dolasku u Hmeljnicki, svi evakuirani će dobiti certifikate da su interno raseljena lica i državnu finansijsku pomoć (Reuters) Po dolasku u Hmeljnicki, svi evakuirani će dobiti certifikate da su interno raseljena lica i državnu finansijsku pomoć.
Oni će imati besplatan smještaj i dobijaće humanitarnu pomoć.
Ranije je načelnik Hersonske regionalne državne uprave Jaroslav Januševič pozvao na evakuaciju građana iz Hersona u druge dijelove Ukrajine, zbog, kako je naveo, velike opasnosti od granatiranja ruskih snaga i problema do kojih je došlo nakon oštećenja infrastrukture.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da ruski proizvođači oružja nastavlju sa “sjajnom tradicijom svojih prethodnika” koji su dokazali da je rusko oružje – “oružje pobjede”, prenio je TASS.
“Ovi ljudi rade marljivo, gledaju u svoje pretke i tradiciju koje su uspostavili naši oružari, koji su svojim radom dokazali da je njihov rad rusko oružje pretvara u oružje pobjede”, rekao je Putin na obilježavanju 15. godišnjice Rostek korporacije, ruske državne kompanije za vojnu industriju.
Putin se zahvalio radnicima vojne industrije zbog posvećenosti da se Rusija odbrani i ojača svoj suverenitet, kao i da “heroji koji se bore na linijama fronta, vojnicima na obuci, bude dostupno sve što im je potrebno”.
Zelenski: Šest miliona domaćinstava i dalje bez struje
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da šest miliona domaćinstava u toj zemlji i dalje nema struju, nakon velikih ruskih raketnih napada ove sedmice.
“I sinoć su se nastavile restrikcije u brojnim regionima, kao i u Kijevu. Ipak, broj pogođenih domaćinstava bez struje je sada duplo manji u odnosu na srijedu”, rekao je Zelenski, prenosi Tanjug.
Milioni ljudi su i dalje bez struje, vode i grijanja, kako se zima pojačava.
Zelenski je dodao da su glavni grad i okolni regioni najviše pogođeni napadima.
Rekao je da su brojni stanovnici u Kijevu bez struje preko 20 ili 30 sati.
On je istakao da su, poslije Kijeva, najviše pogođeni regioni Odese, Lavova i Vinitsje i Dnjepropetrovska.
Zelenski je apelirao na građane da što više koriste aparate koje štedljivo troše energiju.
“Ukoliko nemate isključenja struje, to ne znači da je problem završen. Molim vas, ukoliko imate struju, to ne znači da treba da palite nekoliko električnih uređaja odjednom. Moramo da preguramo zimu koju će svi pamtiti”, poručio je Zelenski.
Premijer Ukrajine Denis Šmihal rekao je da, uprkos napadima, skoro sve ključne infrastrukture u zemlji su ponovo u funkciji, uključujući i vodovod, toplane, bolnice i hitne službe.
“Međutim, običan narod se suočava sa planiranim restrikcijama u svakom dijelu Ukrajine”, rekao je Šmihal.
Zelenski kritizirao Klička zbog skloništaPredsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritizirao je gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička zbog loših rezultata u funkcioniranju skloništa uspostavljenih kako bi se pomoglo građanima koji su ostali bez struje i grijanja nakon ruskih napada.
Ukrajina je uspostavila hiljade takozvanih “centara nepobjedivosti” gdje ljudi mogu da se ugriju, dođu do vode, interneta i linkova za mobilne telefone.
U večernjem obraćanju Zelenski je sugerirao da gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko i njegovi zvaničnici nisu učinili dovoljno da pomognu.
“Nažalost, lokalne vlasti nisu dobro radile u svim gradovima. Konkretno, ima mnogo pritužbi u Kijevu… Blago rečeno, potrebno je da se više radi”, rekao je on i istakao da nivo usluga dostupnih u mnogim centrima u Kijevu nije dovoljno dobar.
“Obratite pažnju – žiteljima Kijeva je potrebna veća podrška… mnogi (od njih) su bez struje 20 ili čak 30 sati. Očekujemo kvalitetan rad od kabineta gradonačelnika”, naglasio je Zelenski.
On je, također, kritizirao one “koji su lagali” u svojim zvaničnim izvještajima, ali nije iznio detalje.
Do sada je uspostavljeno više od 4.000 centara.
Primjedbe koje je uputio Zelenski su neuobičajene, s obzirom da je on nastojao da njeguje sliku nacionalnog jedinstva tokom rata i obično obasipao zvaničnike pohvalama, navela je agencija.
Kličko, 51-godišnji bivši profesionalni bokser, izabran je za gradonačelnika Kijeva 2014. godine.
Iz njegove kancelarije za sada nije bilo reakcija.
Grossi: IAEA završila sigurnosnu misiju u ČernobiluJednosedmična misija stručnjaka za nuklearnu sigurnost i sigurnost u nuklearnoj elektrani u Černobilu je završena, naveo je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi u saopštenju objavljenom u subotu na stranici IAEA.
IAEA je završila jednosedmičnu ekspertsku misiju za nuklearnu sigurnost i sigurnost u Černobilu, uključujući zonu isključenja koja je postavljena oko nuklearne elektrane nakon nesreće 1986, navedeno je u saopštenju.
Misija će pomoći da se otvori put za nadogradnju i poboljšanje nuklearne sigurnosti elektrane, stoji u saopštenju.
Eksperti IAEA su, također, stekli bolje razumijevanje sigurnosnih potreba nuklearne elektrane i pružili savjete i smjernice o praćenju radijacije, navedeno je u saopštenju.
Na zahtjev ukrajinske vlade, IAEA će u narednim sedmicama rasporediti ekspertske misije u nuklearne elektrane Rovenskaja, Hmelnickaja i Južnoukrajinskaja.
U srijedu je širom Ukrajine izdato zračno upozorenje koje je trajalo više od dva sata.
Dnjepropetrovsk, Kijev, Lavov, Nikolajev, Odesa, Harkov i drugi gradovi prijavili su eksplozije i oštećenja na infrastrukturnim objektima.
Prema ukrajinskom Ministarstvu energetike, sve tri nuklearne elektrane pod kontrolom Kijeva (Rovenskaja, Hmelnickaja i Južno-Ukrajinskaja) su isključene iz električne mreže, kao i većina termo i hidroelektrana i objekata za prenos električne energije.
Foto na naslovnici: tportal
