Ukrajina: Deseci ubijenih i ranjenih u Hersonu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je razgovarao sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen o saradnji na osiguravanju energetske stabilnosti njegovoj zemlji.

Zelenski je to napisao na Twiterr nalogu, ali nije iznio druge detalje.

On je također naveo da je zahvalio Von der Leyen što je započela rad na novom paketu sankcija Rusiji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da je sada jasno da je ujedinjenje Rusije i Donbasa trebalo da se desi mnogo ranije.

Četiri oblasti u Ukrajini održale su u septembru referendum na kojem su odlučile da se priključe Rusiji bez dozvole ukrajinskih vlasti, na čijoj teritoriji se nalaze.

“Što se 2014. tiče, naravno, gledajući unazad, znamo sve sada. Međutim, pošli od pretpostavke da bi moglo biti moguće da se dogovore, da će Lugansk i Donjeck moći ponovo, nekako, da se ujedine sa Ukrajinom u okviru Minskog sporazuma. Iskreno smo radili na ovome, ali nismo vidjeli osjećanja ljudi, nije bilo moguće shvatiti šta se dešava tamo”, rekao je Putin, prenosi Tanjug pozivajući se na rusku agenciju TASS.

On se danas susreo sa majkama vojnika koji se bore u Ukrajini.

“Sada je postalo veoma jasno da je ovo ujedinjenje trebalo da se desi ranije. Možda ne bi bilo toliko civilnih žrtava i ne bi ubijeno toliko djece u bombardovanjima. Na kraju, desilo se ujedinjenje i to je dobro”, rekao je Putin.

Najmanje deset ljudi ubijeno je u Hersonu, a više od 50 ozlijeđeno u ruskim napadima, prema ukrajinskom regionalnom guverneru.

Šef regije Herson, Jaroslav Januševič, rekao je na Telegramu da je oblast Herson granatirana “54 puta” u četvrtak.

“Rusi su gađali privatne i stambene zgrade, brodogradilište, zgradu u krugu škole i plinske cijevi. Neprijatelj je također granatirao sljedeća naselja u okrugu: Zelenivku, Čornobajevku i Stepanivku”, rekao je Januševič.

“Nažalost, imamo žrtava među civilnim stanovništvom. Rusi su ubili 10 stanovnika regije Herson, a još 54 osobe su ozlijeđene različitog stepena težine”, dodao je.

Vrhovna rada Ukrajine usvojila je nacrt rezolucije u kojoj se traži priznavanje Ruske Federacije kao “države-sponzora terorizma” i zahtijeva se isključenje iz Ujedinjenih nacija, navodi se na sajtu ukrajinskog parlamenta.

Kao inicijator se navodi predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk i niz drugih parlamentaraca, prenijla je RIA Novosti.

“U nacrtu rezolucije Vrhovne rade Ukrajine navodi se da se ruski režim naziva terorističkim. Također, postavlja se pitanje legitimnosti ostanka Ruske Federacije u Ujedinjenim nacijama, a traži se odgovornost i od članova ruskih političkih partija koje podržavaju agresiju”, navodi se u dokumentu.

Odluku o tome hoće li Ukrajini poslati sistem Patriot za protuzračnu odbranu donose zemlje pojedinačno, rekao je u petak glavni sekretar NATO-a komentarišući poljski zahtjev upućen Njemačkoj da Ukrajinu opskrbi tom vrstom oružja.

Berlin je ponudio Varšavi sistem Patriot kako bi joj pomogao u boljoj odbrani njenog zračnog prostora pošto je prošle sedmice zalutala raketa usmrtila dvije osobe u Poljskoj, no poljski ministar odbrane Mariusz Blaszczak pozvao je Njemačku da umjesto Poljskoj takvo oružje pošalje Ukrajini.

U četvrtak je njemačka ministrica odbrane Christine Lambrecht odbacila takav zahtjev.

Sistem Patriot namijenjen je za upotrebu na prostoru zemalja članica NATO-a i bilo kakva upotreba izvan tog područja zahtijevala bi prethodno usuglašavanje Saveza s članicama, rekla je.

Međutim, glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u petak da odluka leži na samim članicama.

“Specifične odluke o specifičnim sistemima donose se na nacionalnom nivo”, rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu.

“Ponekad postoje sporazumi s krajnjim korisnicima pa je potrebno konsultirati se s drugim saveznicima. No u konačnici odluku donose nacionalne vlade”, rekao je.

Sistem Patriot proizvodi američka kompanija Raytheon.

Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Turk izjavio je da je u ruskim napadima na infrastrukturne objekte u Ukrajini od oktobra poginulo najmanje 77 civila i da su milioni ljudi privremeno ostali bez struje i vode.

Ruski napadi izazvali su ekstremno teške uslove života za milione ljudi u Ukrajini, naveo je Turk u saopštenju.

Turk je ukazao da je ruskim napadima na infrastrukturne objekte prekršeno međunarodno humanitarno pravo, prenosi Reuters.

Turk je rekao da je preliminarna analiza video snimaka Ujedinjenih naroda, na kojima se pretpostavlja da se vidi kako ukrajinski vojnici vrše pogubljenja ruskih ratnih zarobljenika, pokazala da je velika vjerovatnoća da su ti snimci autentični.

Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly najavio je milione funti vrijednu dodatnu potporu Ukrajini tokom posjete Kijevu u petak, dok se zemlja bori s ruskim zračnim napadima na vitalnu infrastrukturu uoči zime.

Cleverly, koji se susreo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom, osudio je Rusiju zbog napada na civile, bolnice i energetsku infrastrukturu što je uzrokovalo višednevne nestanke struje u ukrajinskom glavnom gradu.

“Rusija, kako dolazi zima, nastavlja pokušavati slomiti ukrajinsku odlučnost svojim brutalnim napadima na civile, bolnice i energetsku infrastrukturu. Rusija neće uspjeti”, rekao je.

Rusija je na rat u Ukrajini, od 24. februara do danas, potrošila 82 milijarde dolara ili četvrtinu svog godišnjeg budžeta, procjenjuje Forbes Ukrajina.

Budžetski prihodi Rusije su tokom 2021. godine iznosili 340 milijardi dolara, što znači da je Ruska Federacija već potrošila četvrtinu prošlogodišnjih prihoda na vojne operacije, prenosi Guardian.

Ova procjena uključuje direktne troškove koji su neophodni za podršku vojnim operacijama, ali ne uključuje redovnu potrošnju na odbranu niti potencijalne gubitke koje je Rusija pretrpjela zbog smanjenog izvoza nafte i gasa u evropske zemlje, s obzirom da se prihodi federalnog budžeta od izvoza energenata smanjuju.

Rusija je prije početka rata u Ukrajini od izvoza energenata dnevno prihodovala oko milijardu dolara.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Evropu da zadrži jedinstvo protiv ruskog rata i da značajno ograniči cijenu ruske nafte.

“Nema podjele, nema raskola među Evropljanima i to moramo sačuvati. Ovo je naša misija broj jedan ove godine”, rekao je Zelenski u obraćanju videovezom na konferenciji u Litvi.

“Evropa pomaže sama sebi. Ne pomaže Ukrajini da se suprotstavi Rusiji, ovo pomaže Evropi da se suprotstavi ruskoj agresiji”, dodao je.

Vlade Evropske unije bile su u četvrtak podijeljene oko toga na kojoj razini ograničiti ruske cijene nafte kako bi se ograničila sposobnost Moskve da finansira rat, a Zelenski je pozvao čelnike EU-a da dogovore najniži prijedlog od 30 dolara.

“Smanjenje cijena je vrlo važno. Slušamo o (prijedlozima da se gornja granica po barelu postavi na) 60 ili 70 dolara. Takve riječi više zvuče kao ustupak (Rusiji)”, upozorio je Zelenski.

“No jako sam zahvalan našim baltičkim i poljskim kolegama na njihovim prijedlozima, sasvim razumnim, da se cijena ograniči na 30 dolara po barelu. To je puno bolja ideja”, dodao je ukrajinski predsjednik.

Dvije osobe su poginule, a nekoliko je povrijeđeno u ukrajinskom minobacačkom napadu tokom noći na grad Nova Kahovka u Hersonskoj oblasti, saopćila je lokalna uprava.

Uprava je na Telegramu napisala da su u ukrajinskom napadu poginule dvije žene, dok je nekoliko ljudi povrijeđeno, a tri kuće potpuno srušene.

U saopštenju se navodi da je ukrajinska vojska tokom protekle noći granatirala centar Nove Kahovke i stambene objekte u blizini stomatološke ambulante i crkve Svetog Andreja, prenio je TASS.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da neće slati svoju vojsku na područje Ukrajine, jer to ne bi ništa riješilo.

Lukašenko je bjeloruskim novinarima kazao kako neće uvoditi svoju vojsku u Ukrajinu, jer za to nema potrebe, prenosi Hina.

Istaknuo je da bi trenutno mogao, na tom području, aktivirati od 35.000 do 40.000 vojnika, no da to neće riješiti problem.

Naglasio je da treba razumno pregovarati, odnosno razgovarati, o postizanju mira.

Ukrajina je obnovila opskrbu vodom u Kijevu, nakon ruskih raketnih napada diljem zemlje, dok se komunalne službe bore da potpuno uspostave opskrbu električnom energijom u glavnom gradu.

Nakon snažnih napada na ukrajinsku infrastrukturu u srijedu, opskrba vodom u gradu s oko tri miliona stanovnika potpuno je kolabirala zbog nestanka struje, prenosi dpa.

U mnogim dijelovima glavnog grada otkazao je sistem gradskog grijanja i nije bilo struje, interneta, mobilne veze.

Dijelovi Kijeva bili su bez električne energije i u četvrtak poslije podne.

Zamjenik šefa predsjedničkog ureda Kirilo Timošenko imao je optimističnu poruku.

“Zapravo, sva područja Ukrajine su opskrbljena električnom energijom”, rekao je on za ukrajinsku televiziju, ali nije precizirao koliko Ukrajinaca ponovo ima struju.

Na vrhuncu je čak 70 posto grada bilo bez struje, napisao je gradonačelnik Vitalij Kličko ranije na Telegramu.

Sigurnost ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje i dalje ostaje problem.

Ruska državna kompanija Rosatom za nuklearnu energiju podržava stvaranje zaštitne zone oko elektrane, prema prijedlogu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ali samo pod ruskim uvjetima.

“Vjerujemo da nam je potrebna. Parametri su jasni i razgovaralo se sa šefom IAEA Rafaelom Grossijem”, rekao je šef Rosatoma Aleksej Lihačev za ruske medije.

Iznio je svoje prijedloge o tome kako bi zona funkcionirala, uključujući da Ukrajini neće biti dopušteno pucati na zonu ili je pokušati vratiti.

“Zauzvrat, to je jasno, Rusija neće postaviti nikakvo ofanzivno oružje ili snage, već samo sredstva za fizičku zaštitu i nadzor postrojenja”, kazao je Lihačov.

Grossi predlaže da ni jedna strana ne smije pucati na elektranu i da se u njoj ne smije nalaziti nikakvo oružje koje bi moglo doprinijeti napadu na nju, rekli su diplomati u Beču.

Foto na naslovnici: Anadolu Agency