Žrtve u raketiranju Nikolajeva

Turska ulaže “sve napore” da okonča sukobe u Ukrajini, kao i da spriječi prehrambenu krizu, izjavio je u petak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan na samitu Organizacije turkijskih zemalja u Uzbekistanu.

“Ulažemo sve napore da putem pravednog mira okončamo sukobe koji u Ukrajini traju već devet mjeseci. Čineći to, činimo neophodne intervencije da spriječimo prehrambenu krizu”, rekao je Erdogan tokom obraćanja na samitu, prenosi Anadolija.

Ukrajinske snage ponovno su zauzele više od 40 okruga oko grada Hersona dok se ruske snage povlače, rekao je u četvrtak navečer ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

“Broj ukrajinskih zastava vraćenih na svoje pravo mjesto u sklopu odbrambene operacije već se broji u desecima”, rekao je u svojoj redovitoj večernjoj videoporuci, prenosi Hina.

Upozorio je da su ruske snage za sobom ostavile “hiljade neeksplodiranih bombi i municije”.

Gotovo 170.000 kvadratnih kilometara zemlje prekriveno je minama, rekao je.

U četvrtak navečer bilo je naznaka da se ukrajinske snage približavaju gradu Hersonu, luci na ušću rijeke Dnjepro, rekao je ukrajinski vojni analitičar i medijski komentator, a prenosi agencija Reuters.

Trebat će najmanje sedmicu dana da se Rusija povuče iz grada Hersona, rekao je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov u intervjuu Reutersu u četvrtak. Rusija još ima 40.000 vojnika u regiji i obavještajni podaci pokazuju da su njene snage ostale u i oko grada, rekao je Reznikov.

Rusija je u srijedu objavila da će se povući sa zapadne obale Dnjepra kod Hersona, jedine regionalne prijestolnice koju je Moskva osvojila od invazije na Ukrajinu u februaru.

Povlačenje bi bilo treći put da je manja ukrajinska vojska potisnula Ruse, koji su u martu na sjeveru bili spriječeni da zauzmu glavni grad Kijev.

Zatim su u septembru ukrajinske snage izbacile ruske okupacijske snage iz sjeveroistočne regije Harkov.

Pokrajina Herson jedna je od četiri ukrajinske regije koje je ruski predsjednik Vladimir Putin anektirao krajem septembra što je većina zemalja osudila kao ilegalno.

Američki predsjednik Joe Biden pozdravio je vijest o ruskom povlačenju u srijedu, ali je u četvrtak umanjio očekivanja skorog rješenja rata.

“Ne mislim da će sukob biti riješen… dok Putin ne ode iz Ukrajine”, rekao je Biden novinarima u Bijeloj kući.

Grad Herson u dometu je ukrajinske artiljerije, a najbliže ukrajinske izviđačke patrole na manje su od 18 km od grada, rekao je ukrajinski vojni analitičar Jurij Butusov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

“Ukrajinske snage pokušavaju se probiti u Herson slijedeći neprijatelja koji se povlači”, rekao je. “Na području riječnih prijelaza, gdje su koncentrirane ruske snage, izbijaju vatreni okršaji.”

Reuters nije uspio provjeriti izvještaje s bojnog polja.

Glavni štab Ukrajine rekao je, bez objavljivanja detalja, da se ofanzivne akcije u smjeru Hersona nastavljaju.

Vojni stručnjaci i demineri ušli su u područja koja su napustile ruske snage kako bi ih očistili od hiljada neeksplodiranih nagaznih mina i ubojnih sredstava koje su ostavili za sobom.

Guverner regije Jaroslav Janušević, kojeg je imenovala Ukrajina, rekao je na Telegramu da su ruske snage “otuđile državnu imovinu, oštetile dalekovode i željele ostaviti zamke za sobom”.

Mikhajlo Podoljak, savjetnik Zelenskog, rekao je da Rusija želi pretvoriti Herson u “grad smrti”, minirajući sve, od stanova do kanalizacije i planirajući granatirati grad s druge strane rijeke.

Povlačenje iz Hersona oslobodilo bi snage obje strane da se bore negdje drugdje, rekli su vojni analitičari, a nema znakova da je Moskva završila s onim što naziva “specijalnom vojnom operacijom” protiv svog prozapadnog susjeda.

“Ovo je definitivno prekretnica, ali to ne znači da je Rusija izgubila ili da je Ukrajina pobijedila”, rekao je Ben Barry, viši saradnik za kopneno ratovanje na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.

Rusija je još uvijek sposobna za novu ofanzivu ili protunapade, rekao je.

“Prerano je otpisati ih.”

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da nije “zalupio vrata” potencijalnim mirovnim pregovorima sa Ruskom Federacijom.

“Nisam zalupio vrata. Rekao sam da ćemo biti spremni da razgovaramo sa Rusijom – ali sa drugom Rusijom. Onom koja je zaista spremna za mir. Onom koja je spremna da prizna da su okupatori… Ali samo ako vrate sve. Zemlju, prava, slobodu, novac. I što je najvažnije, pravdu”, rekao je Zelenski u intervjuu za CCN koji je objavljen u četvrtak, prenosi Tanjug.

Dodaje da za sada, osim ultimatuma, nije čuo ništa drugo od aktuelnog predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.

“I do sada nisam čuo da su spremni da prihvate uvjete Ukrajine – ni od Putina ni od bilo koga drugog ruskog zvaničnika“, naveo je Zelenski.

Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov izjavio je da ne vjeruje da će Rusija upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini jer to ne bi bilo ni pragmatično ni praktično, ali da u slučaju Rusije treba proračunati sve rizike.

“Mislim da ga neće upotrijebiti. Ali opet, kada imate majmuna sa granatom za komšiju, morate procijeniti sve vrste rizika. Ali mislim da to nije pragmatičan i praktičan korak za njih”, rekao je Reznikov za Reuters, prenosi Tanjug.

On je kazao da se nada da su Indija i Kina – zemlje sa kojima Moskva želi da posluje – jasno nagovijestile Putinu da bi upotreba nuklearnog oružja bila “crvena linija”.

“U kakvom je tehničkom stanju njihovo nuklearno oružje? Da li znate? Ne. Ja? Ne. Oni, također, ne znaju. Zato što su posljednji test izveli 1990-ih u Kazahstanu, prije više od 30 godina”, istakao je Reznikov.

Sjedinjene Američke Države će dozvoliti nastavak transakcija vezanih za energente sa nekoliko ruskih firmi, uključujući Sberbanku, VTB banku i Alfa-banku, do 14. maja, saopštilo je američko Ministarstvo finansija.

Ministarstvo je u obavještenju na svoj stranici navelo da produžava licencu koja bi trebalo da istekne sljedećeg mjeseca, prenio je Reuters.

Na listi firmi je i ruska centralna banka.

Ova odluka je donijeta nekoliko sedmica prije stupanja na snagu odluke G7 o ograničavanju cijene ruske nafte, a što je će se dogoditi 5. decembra.

Japanac koji se borio na ukrajinskoj strani protiv Rusije poginuo je u Ukrajini kao prva poznata japanska žrtva u tom ratu, saopćila je u petak japanska vlada.

Mladić u dvadesetim godinama ubijen je u srijedu u borbi, rekao je novinarima glasnogovornik japanske vlade Hirokazu Matsuno.

Dužnosnik japanskog ministarstva vanjskih poslova rekao je za AFP da je mladić prvi japanski državljanin koji je poginuo u Ukrajini “od početka (ruske) invazije u februaru”.

Japanski diplomati su “u kontaktu s njegovom porodicom i pružit će joj svu potrebnu pomoć”, dodao je Matsuno.

Japanske vlasti nisu otkrile pojedinosti. Agencija Jiji Press piše da se mladić borio u jedinici koja je sudjelovala u ukrajinskoj protuofanzivi na istočnom frontu.

Japan već mjesecima poziva svoje državljane da napuste Ukrajinu i da ne putuju u tu zemlju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u februaru je otvoreno pozvao strance iz čitavog svijeta da se priključe “međunarodnoj legiji” koja se bori protiv Rusije u njegovoj domovini.

Gotovo 20.000 međunarodnih dobrovoljaca, većinom iz evropskih zemalja, odazvalo se u martu na poziv Kijeva, rekao je tada za američku mrežu CNN ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.

Moskva koja te borce naziva plaćenicima, ocijenila je u maju da ih je 7.000 i ustvrdila da ih je ubila 2.000 od početka sukoba. Stranih boraca ima i među zarobljenicima.

Vlasti u Taipeju saopćile su prošle sedmice da je 25-godišnji Tajvanac koji se u Ukrajini borio protiv ruskih snaga ubijen u borbi, što je prva poznata žrtva s Tajvana.

Estonska vlada objavila je prijedlog zakona koji predviđa uklanjanje sovjetskih spomenika sa javnih mjesta u zemlji, ocjenjujući da oni podstiču na mržnju u kontekstu rata koji Rusija vodi u Ukrajini.

Parlament još jedne baltičke zemlje Letonije, već je usvojio zakon koji predviđa uklanjanje svih sovjetskih plaketa i spomenika u zemlji prije sredine novembra, zbog čega je Moskva pozvala ambasadora te zemlje na razgovor.

I Estonija i Letonija imaju velike manjine koje govore ruski koje se ponekad ne slažu sa nacionalnim vladama.

“Stav vlade je da sovjetski spomenici koji podstiču na mržnju treba da budu uklonjeni sa javnih prostora”, rekao je u saopštenju estonski ministar kulture Piret Hartman.

Još nije naznačeno kada će estonski parlament glasati o tom prijedlogu zakona. Estonija je već uništila brojne sovjetske spomenike od kada se izašla iz Sovjetskog Saveza 1991.

Ona je odlučila da ukloni preostale spomenike posle početka ruske invazije Ukrajine u februaru, u sukobu u kome se Talin svrstao na stranu Kijeva.

Odnosi između Moskve i baltičkih zemalja Estonije, Latvije i Litvanije pogoršani su tokom posljednjih nekoliko godina podstaknuti pojačanim tenzijama između Rusije i Zapada.

Sjedinjene Američke Države su primijetile neke naznake da bi ruske snage mogle planirati povlačenje iz ukrajinskog grada Hersona, rekla je Bijela kuća u četvrtak.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je rekao da rusko povlačenje iz nekih dijelova Ukrajine ne znači da se rat bliži kraju, prenosi Hina.

Sullivan je kazao da Washington ne vrši pritisak na Ukrajinu da započne diplomatske pregovore s Rusijom glede rata.

foto na naslovnici: feralna.ba