Sjeverna Koreja tvrdi da ne šalje oružje Rusiji

Ukrajina tvrdi da ruske snage pljačkaju prazne kuće u južnom gradu Hersonu i u njima smještaju vojnike u civilnoj odjeći kako bi se pripremila za uliče borbe sa ukrajinskom vojskom.

Proteklih dana Rusija je naredila civima evakuaciju iz Hersona u iščekivanju ukrajinskog pokušaja da vrati taj grad koji je izgubila početkom rata.

Herson, koji je prije rata imao skoro 300.000 stanovnika, ostavljen je u hladnoći i mraku nakon što su mu isključeni struja i voda.

Kijev je evakuaciju nazvao prisilnom deportacijom i ratnim zločinom, dok Moskva tvrdi da stanovnike evakuiše na sigurnosno.

Vraćanje Hersona je u fokusu ukrajinske kontraofanzive na jugu zemlje, koja je ubrzala u oktobru.

Sjeverna Koreja objavila u utorak da nikada nije s ušla u poslove s oružjem i da to ne planira učiniti, izvijestili su njeni državni mediji, nakon što je SAD objavio da se čini da ta zemlja opskrbljuje Rusiju granatama za rat u Ukrajini.

Glasnogovornik Nacionalne sigurnosti Bijele kuće John Kirby rekao je prošle sedmice da SAD ima informacije koje pokazuju da Sjeverna Koreja potajno opskrbljuje Rusiju “značajnim” brojem granata.

Kirby je rekao da Sjeverna Koreja pokušava prikriti pošiljke usmjeravajući ih kroz zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike te da Washington prati jesu li pošiljke primljene.

Dužnosnik sjevernokorejskog ministarstva obrane nazvao je optužbe glasinom i rekao da Pjongjang “nikada nije imao ‘poslove s oružjem’ s Rusijom” i “ne planira to učiniti u budućnosti”, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.

“Smatramo takve poteze SAD-a dijelom njihovog neprijateljskog pokušaja da ukalja imidž DNRK-a na međunarodnoj sceni pozivajući se na nezakonitu ‘rezoluciju o sankcijama’ (Vijeća sigurnosti UN-a) protiv DNRK-a”, rekao je dužnosnik u priopćenju koje prenosi sjevernokorejska agencija KCNA, u kojem se Sjeverna Koreja naziva inicijalima njenog službenog naziva (Demokratska Narodna Republika Koreja).

Bilo kakva pomoć u oružju bila bi daljnji znak produbljivanja veza između Moskve i Pjongjanga u trenutku narasle izolacije Rusije zbog njezina rata u Ukrajini.

Sjeverna Koreja je bila jedna od rijetkih zemalja koja je priznala nezavisnost otcijepljenih ukrajinskih regija te je izrazila podršku ruskoj aneksiji dijelova Ukrajine.

Sjedinjene Američke Države zadržavaju prvo da razgovaraju s Rusijom na visokom nivou zbog smanjenje rizika, objavila je Bijela kuća.

To je bio odgovor američkog vrha na informacije da je savjetnik za sigurnost Bijele kuće Jake Sullivan mjesecima razgovarao sa Moskvom.

Kremlj u ponedjeljak nije komentirao informaciju koju je objavio Wall Street Journal.

Kijev nikada nije odbio pregivarati sa Moskvom i spreman je to učiniti sa budućim ruskim liderom, ali ne i Vladimirom Putinom, rekao je visoki savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Komentar Mihajka Podoljaka uslijedio je nakon što je Washington Post objavio da američki predsjednik Joe Biden privatno hrabri ukrajinske lidere da signaliziraju otvorenost za razgovore sa Moskvom.

„Ukrajina nikada nije odbila pregovarati sa Moskvom. Naš pregovarački stav je jasan i otvoren“, napisao je Podoljak na Twitteru, govoreći da Rusija prvo treba povući vojsku iz Ukrajine,

„Je i Putin spreman? Očigledno nije. Zato mislimo da ćemo razgovarati sa sljedećim liderom (Rusije), dodao je.

U zoni specijalne vojne operacije u Ukrajini nalazi se oko 80 hiljada mobilisanih, od kojih oko 50 hiljada učestvuje u borbenim dejstvima, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku sa guvernerom Igorom Rudenjom tokom posjete Tverskoj oblasti.

“Sada imamo oko 50 hiljada u borbenim jedinicama, ali ostali još ne učestvuju u borbenim dejstvima. Oko 80 hiljada mobilisanih je raspoređeno u zoni specijalne vojne operacije u Ukrajini, a ostali su na poligonima (za obuku)”, rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Istovremeno, Putin je pozvao vlasti na svim nivoima da ukažu pažnju svim mobilisanim građanima, gdje god da se nalaze, bilo da su na obuci na poligonima ili u zoni borbenih dejstava.

“Pažnja se mora ukazati svima, gdje god da se nalaze”, naglasio je ruski predsjednik.

Ranije je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu potvrdio da je u okviru mjera djelimične mobilizacije koje su okončane 29. oktobra pozvano oko 300.000 ljudi.