76. ROĐENDAN OMLADINSKE PRUGE BRČKO – BANOVIĆI (1946-2022)
Danas Banovići obilježavaju 76. godišnjicu izgradnje Omladinske pruge Brčko-Banovići. U tri dvomjesečne smjene učestvovale su 234 brigade sa 61.589 omladinaca iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije, a od tog broja 9 brigada sa 1.747 omladinaca bilo je iz inozemstva. Na trasi pruge dugoj 90 km probijena su tri tunela, iskopano je oko 1.361,680 m3 zemlje i 134,460 m3 kamena, izgrađena su 22 mosta ukupne dužine 455 m. Gradnja počela mjesec dana kasnije, a završena mjesec dana prije prvotnog plana.
Danas, 7. novembra navršava se 76 godina od završetka izgradnje Omladinske pruge Brčko-Banovići.
Bijaše to prvi volonterski poduhvat u Europi nakon Drugog svjetskog rata. U bivšoj Socijalističkoj Jugoslaviji ovaj datum je ustanovljen kao Dan Općine, odnosno Dan komune, kako se tada zvao. Isti dan se tako uzima i kao početak organizovane proizvodnje uglja u RMU Banovići i kao rođendan grada.
Znamo mi da su naši djedovi i pradjedovi, gonjeni vjetrovima svakojakih ratova naselili ove predjele davno prije i da je ovdje tekao život i za vrijeme Osmanlija i za vrijeme Austrougara, rimska kaldrma na Miljkovcu i Gradina u Tulovićima kazuju nam da je povijest ljudskog bitisanje ovdje, podno Konjuha, i daleko starija… ali, realno, ovakvi Banovići kakve danas imamo, sa imenom koje je upisano u matične knjige rođenih, ustanovljeni su i izgrađeni na ovom prostoru odmah nakon Drugog svjetskog rata jer izgradnjom omladinske pruge Brčko-Banovići i njenim puštanjem u pogon 7. novembra 1946. godine ništa više nije bilo isto.
Rudari su zapljuvali u šake i okrenuli novu stranicu, građevinari su počeli slagati ciglu na ciglu. Ono dalje je historija koja bilježi kako napredak u razvoju Banovića tako i sve muke kroz koje je prošao grad podno Konjuha šiban raznim vjetrovima lokalnih ali i globalnih društvenih transformacija.
Otkud ideja za gradnju pruge?
Jedna od legendi, koju su tako nadahnuto pisali komunisti, kaže da se ideja o dobrovoljnom omladinskom radu rodila istovremeno među omladincima beogradske tekstilne industrije, u jednom sremskom selu Mihaljevci i među učenicima Prve mješovite gimnazije.
Šta se tada zapravo desilo i zašto je toliko važan 7. novembar 1946. godine?
Još prije Drugog svjetskog rata učeni ljudi nadneseni nad karte razrađivali su ideju o gradnji željezničke pruge koja bi omogućila lakši transport uglja iz veoma bogatog banovićkog bazena, ideju što je odranije poznata svim sistemima i režimima koji su vladali ovim prostorima i koji su također pravili kalkulacije o zgrtanju bogatstva što se stoljećima i slojevima taložilo ispod zelenih banovićkih pašnjaka i gustih šuma.
Izgradnja pruge od Banovića do Brčkog nametnula se kao prvi socijalistički imperativ i prva velika investicija u tzv. Prvom petogodišnjem planu obnove i izgradnje „ratom razrušene zemlje“.
Gradnja pruge trebala je početi 1. aprila 1946. godine
Građevinsko odjeljenje ministarstva saobraćaja (kako se tada zvalo) dobilo je zadatak da pristupi izvođenju pripremnih radova. Stručnjaci su se latili olovke i papira i napravili elaborat te odredili da gradnja pruge od Banovića do Brčkog počne 1. aprila 1946. godine (Dan omladinskih radnih brigada), a da bude završena za sedam mjeseci, tamo negdje do kraja novembra, odnosno za Dan Republike, 29. novembar. Radovi su, međutim, počeli mjesec dana kasnije, prvog maja 1946. godine.
Omladinska pruga Brčko-Banovići bit će upamćena kao prva pruga koja je izgrađena dobrovoljnim radom ljudi što je u znatnoj mjeri pojeftinilo njenu gradnju. Bio je to dosta kompleksan posao u svakom smislu, a u organizacionom ponajprije.
U tri dvomjesečne smjene učestvovale su 234 brigade sa 61.589 omladinaca iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije, a od tog broja 9 brigada sa 1.747 omladinaca bilo je iz inozemstva. Na trasi pruge dugoj 90 km probijena su tri tunela, iskopano je oko 1.361,680 m3 zemlje i 134,460 m3 kamena, izgrađena su 22 mosta ukupne dužine 455 m.
Unutar zadatih rokova
Da li zbog neviđenog entuzijazma akcijaša koji su učestvovali u gradnji pruge ili iz nekih „ruskih“ razloga (podsjećamo na jedan od mogućih: 1917. pod vodstvom Vladimira Iliča Lenjina, lidera boljševika, u Sankt Peterburgu je počela Oktobarska revolucija kojom je srušena privremena ruska vlada Aleksandra Kerenskog, op.a.) pruga je puštena u pogon 22 dana ranije, tačno 7. novembra 1946. godine. Nevjerovatan rezultat: početak radova kasnio mjesec dana, a radovi završeni skoro mjesec prije. Rekord nad rekordima. Na prugu dolazili Tito, Krleža i mnogi drugi uglednici, divili se i hrabrili akcijaše. Barokno nakićen voz sa 12 vagona do vrha ispunjenih banovićkim mrkim ugljem odhuktao je tok dana iz Banovića put beogradske željezničke stanice. Slavlju nigdje kraja.
Izazov za povjesničare
Budući da je pruga izgrađena za vrlo kratko vrijeme i to u prvoj godini nakon rata ne treba čuditi što arhivska građa nije na jednom mjestu već je razasuta posvuda. Tako se recimo, dijelovi arhivske građe o omladinskoj pruzi Brčko-Banovići nalaze i u Arhivu Jugoslavije u Beogradu u sastavu arhivskog fonda Državnog omladinsko-građevinskog preduzeća; list „Omladinska pruga“ nalazi se u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu; fotografije i film sa izgradnje pruge čuva Željeznički muzej u Beogradu dok se jedan dio fotografija i plakata nalazi u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. U Arhivu Bosne i Hercegovine je nepotpun fond arhivske građe iz vremena izgradnje pruge, a u njemu su četiri knjige i trideset i tri arhivske kutije raznih spisa. Zato je objedinjavanje ove građe golem izazov za povjesničare.
Obilje pisanog materijala o gradnji pruge
Od 9. aprila 1946. godine, kada je donesena Odluka i potpisan Ukaz o postavljanju Odbora za gradnju, sve se odvijalo strjelovitom brzinom od agitacije i propagandnog djelovanja omladine za pripremu brigada, preko postavljanja trase, obavljanja pripremnih radova za nabavku i dovoženja alata i materijala do pripreme smještaja brigada, organizacije ishrane, ambulanti i bolnice i ostalih propratnih sadržaja neophodnih za nesmetan početak izgradnje pruge.
Blizanci: pruga-rudnik-Banovići
Odmah nakon izgradnje pruge Brčko-Banovići na obalama rijeke Litve počela je 1947. izgradnja grada, a investitor izgradnje prvih nekoliko značajnih objekata bila je Vlada tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ). Također, odmah nakon izgradnje omladinske pruge Brčko-Banovići počela je i organizovana i planska proizvodnja mrkog uglja u banovićkom ugljenokopu. Zato je u matičnim knjigama 7. novembar 1946. godine upisan kao rođendan banovićkim blizancima.
Ideja za retro omladinsku radnu akciju Oskova-Zlača-Zobik
Urednik Radio forme (potpisnik ovih redova, op.a) raspolaže obiljem pisanog materijala koje čeka priliku da jednog dana bude ukoričeno, a mi u ovoj zgodi smatramo kako je dovoljno prisjetiti se ovog čuda volonterskog graditeljstva i zapitati se onako racionalno, ljudski, šta bi se tek danas napravilo sa svim mogućim mašinama koje imamo na raspolaganju. Lični interes danas jeste iznad svega, ali želimo vjerovati da je volonterizam ipak živ i da bi se, uz dobru ideju i dobru organizaciju i danas mogla napraviti jedna retro omladinska radna akcija koja bi dobrovoljne graditelje i avanturiste iz cijelog svijeta smjestila recimo u Grab Potok, kao bazu za izgradnju turističke omladinske pruge: Oskova-Zlača-Zobik.
Svim Banovićanima u Banovićima kao i onima koje je životni ures rasuo po cijelom svijetu čestitamo 7. novembar, Dan komune, kako se nekad zvao.
Tekst: Safet S. Berbić ©
