G7: Teške posljedice ako Rusija upotrijebi nuklearno ili hemijsko oružje

Vrhovni poglavar Katoličke crkve i predsjednik Vatikana papa Franjo, koji boravi u posjeti Bahreinu, pozvao je na prekid rata u Ukrajini i početak ozbiljnih pregovora između strana.

Papa Franjo održao je govor na završnoj sjednici susreta pod nazivom “Forum za dijalog u Bahreinu: Istok i Zapad za zajednički život ljudi” održanom u Kraljevskoj palači Sihair u Bahreinu, prenosi Anadolija.

“Nažalost, Istok i Zapad su sve više kao dva neprijateljska mora. Ali mi smo ovdje zajedno jer smo odlučni da plovimo istim morem. Naš izbor je način susreta umjesto sukoba. To je put dijaloga na koji se ovaj forum poziva”, rekao je papa Franjo.

Ponavljajući svoje kritike u kontekstu sukoba koji okružuju svijet, upotrebe oružja i prijetnje upotrebom nuklearnog oružja, papa Franjo je dodao: “Izgleda da smo svjedoci tragičnog scenarija. Umjesto brige za sve igramo se s oružjem, vatrom, projektilima i raketama koje izazivaju suze i smrt.”

“Pozivamo na prekid tekućeg rata u Ukrajini i početak ozbiljnih pregovora između strana”, podvukao je papa Franjo.

U Hersonu uveden cjelodnevni policijski sat

Proruski guverner u ukrajinskoj regiji Herson, Vladimir Saldo, rekao je danas da je uveden 24-satni policijski sat u gradu Hersonu, javlja Reuters.

Policijski sat je uveden uslijed vjerovatne ukrajinske ofanzive na grad, dodao je Saldo, prenosi Tanjug.

Saldo je nedavno rekao da se proširuje zona evakuacije civila iz Hersonske oblasti i da je planirana evakuacija do 70.000 ljudi.

On je rekao da je zona evakuacije proširena za 15 kilometara od rijeke Dnjepar, zbog informacija o pripremama Ukrajine za masovni raketni napad na branu hidroelektrane Kahovska.

Zvanična Moskva je proglasila pripajanje Hersonske oblasti i još tri regije Ukrajine Rusiji, nakon referenduma koji su održani, ali su ukrajinske snage nakon toga počele ofanzivu sa ciljem da povrate kontrolu nad Hersonskom oblašću.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u petak da se saglasio s ruskim kolegom Vladimirom Putinom o besplatnoj isporuci žitarica i gnojiva za neke afričke zemlje.

“Tokom našeg razgovora predsjednik Putin kazao mi je da će poslati žitarice nerazvijenim zemljama besplatno, i mi smo pristali na to”,  poručio je Erdogan međunarodnom trgovinskom sajmu Expo u Istanbulu, prenosi Fena.

“Mi ćemo osigurati da brodovi nakrcani žitom stignu do zemalja u potrebi, počevši s Džibutijem, Somalijom i Sudanom, koje se suočavaju s teškim krizama s hranom”, dodao je Erdogan.

Današnji Erdoganovi komentari uslijedili su kratko nakon što su on i generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres raspravljali u telefonskom razgovoru o produženju izvoza žitarica iz crnomorskih luka.

Njemački kancelar Olaf Scholz pozvao je danas Kinu da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju, dok je predsjednik Kine Xi Jinping ponovo pozvao na razgovore Moskve i Kijeva i upozorio na opasnost od nuklearnog sukoba.

“Rekao sam predsjedniku (Xiju) da je važno da Kina iskoristi svoj utjecaj na Rusiju…  Složili smo se da je prijetnja nuklearnim napadima neodgovorna i opasna”, rekao je Scholz na konferenciji za novinare poslije sastanaka sa predsjednikom Xi Jinpingom i premijerom Kine Li Keqiangom.

Kako prenose agencije, Scholz je predsjedniku Kine rekao da je dobro što su se sastali licem u lice u napetim vremenima, istakavši da ruska invazija na Ukrajinu stvara probleme za globalni poredak utemeljen na pravilima, prenosi Beta.

Kineski zvaničnici nisu eksplicitno spomenuli Rusiju.

Xi je “istakao da Kina podržava Njemačku i Evropsku uniju u igranju važne uloge u promoviranju mirovnih pregovora i promoviranju izgradnje uravnoteženog, efikasnog i održivog evropskog sigurnosnog okvira”, prenijela je kineska državna televizija CCTV.

On je dodao da “međunarodna zajednica treba da pozove sve zainteresirane strane na racionalnost i uzdržanost kao i da uspostave direktne kontakte što je prije moguće i stvore uvjete za nastavak pregovora i da se zajednički suprotstave upotrebi ili prijetnji upotrebe nuklearnog oružja”.

Prema Xijevim riječima,  “trenutna međunarodna situacija složena i nestabilna” i  Kina i Njemačka “kao velike i utjecajne zemlje” trebalo bi još više da sarađuju u “vremenima promjena i previranja”.

Švicarske vlasti su Njemačkoj zabranile da municiju proizvedenu u Švicarskoj šalje u Ukrajinu.

Zabrana te pomoći Ukrajini preko Njemačke zasniva se na namjeri Švicarske da ostane neutralna zemlja, prenio je danas francuski Radio France Info.

Riječ je o 12.400 komada municije kalibra 35 milimetara namijenjene protuzračnom odbrambenom sistemu Gepard. Ukrajina je to tražila kako bi obarala krstareće rakete i bespilotne letjelice. Njemačka namjerava da Ukrajini pošalje 30 sistema Gepard, ali nije imala municiju, koju je kupila od Švicarske, prenosi Beta.

Francuski radio navodi da u ugovorima o kupovini oružja često postoje klauzule o zabrani preprodaje oružja, ali Njemačka je od Švicarske zatražila da napravi izuzetak s obzirom na okolnosti.

Međutim, Švicarska je to odbila, i to nije prvi put. Takav zahtjev od Njemačke je odbila u aprilu. Njemačka je svoj zahtjev pravdala time da se radi o odbrambenu oružju.

Ali, Švicarska ne prihvata da se njena municija može koristiti u zemlji u ratu, jer više ne bi bila neutralna.

France Info ocjenjuje da je to pomalo licemjeran stav. Švicarska se ne svrstava ni na jednu stranu u sukobu, ali je Ukrajini dodijelila 100 miliona dolara humanitarne pomoći. Taj novac će Ukrajini pomoći da se snabde pitkom vodom i da pred zimu sanira oštećenu energetsku infrastrukturu.

Osim toga, Švicarska je usvojila sve sankcije koje je protiv Rusije  Evropska unija uvela od 24. februara, kad je počela ruska invazija na Ukrajinu, dodao je francuski radio.

Radio je podsjetio da neutralna zemlja ne znači pacifistička, a navodi da je Švicarska u vodećoj grupi zemalja najnaoružanijih po stanovniku, sa prosječno 46 komada oružja na 100 stanovnika.

U Španiji je zaplijenjena jahta ruskog oligarha Sergeja Čemezova vrijedna 143 miliona eura.

Sud u Barceloni donio je odluku u predmetu pokrenutom nakon što za jahtu Meridan A dugu 85 metara, koja je u pristaništu bila od marta, nisu plaćeni troškovi održavanja.

Jahta je registrovana na pastorci Sergeja Čemezova, bivšeg agenta KGB-a i visokog zvaničnika državne odbrambene kompanije Rostec State Corp.

Čemezovu su nakon ruske okupacije Krima 2014. godine sankcije uveli i SAD i Evropska unija (EU).

Dosad su u Španiji zaplijenjene četiri velike jahte vrijedne oko 600 miliona eura koje su pripadale ruskim oligarsima.

Bugarski parlament dao je zeleno svjetlo za kupovinu drugog kontigenta osam američkih aviona tipa F-16 u vrijednosti od 1,3 milijarde dolara.

Ta zemlja, koja je već naručila osam aviona F-16 prije tri godine, želi zamijeniti zastarele letjelice MiG-29 i uskladiti svoje naoružanje sa standardima NATO-a, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

SAD je odobrio odobrile potencijalnu prodaju.

Bugarska također pregovara sa Poljskom o kupovini osam motora kojima će držati operativnom flotu viona MiG do kraja 2023. godine.

Prvi avioni tipa F-16 trebaloi bi stići u Bugarsku 2025. godine.

Grupa G7 najrazvijenijih zemalja danas je dogovorila da koordinira podršku obnavljanju i odbrani ukrajinske energetske i vodoprivredne infrastrukture, saopštili su ministri članica grupe na završetku dvodnevnog sastanka održanog u njemačkom gradu Muensteru.

“Mi ćemo postojano biti uz Ukrajinu sve dok bude potrebno”, navodi se u saopštenju G7, javila je agencija Reuters, prenosi Tanjug.

U finalnom kominikeu se dodaje i da su zemlje te grupe posvećene pružanju pomoći Ukrajini tokom predstojeće zime.

Poljska i Litvanija razmatraju na koji će način održavati obuke ukrajinskih trupa s obzirom na to da se očekuje teška zima, izjavio je u petak u Vilniusu načelnik poljske armije general Rajmund Andrzejczak.

On je istakao da se Rusija priprema za novu fazu ratovanja i da se zbog toga razmatra kako održati ritam obuke ukrajinske vojske na različitim nivoima od integracije do logistike, javila je poljska državna agencija PAP, prenosi Tanjug.

Načelnici armija Poljske i Litvanije, Andrzejczak i Valdemaras Rupsis potpisali su danas sporazum o saradnji dvije zemlje u oblasti odbrane i sigurnosnih službi.

Varšava već obučava ukrajinske trupe na osnovu odluke EU-a koja je osnovala Vojnu misiju za pomoć Ukrajini (EUMAM) koja se uglavnom odvija na području Poljske.

Kanada je saopštila u oktobru da će poslati još 40 vojnih inženjera da pomognu u obuci ukrajinskih snaga u Poljskoj.

Rusija je regrutirala 318.000 ljudi u svoje oružane snage nakon naredbe Moskve o djelimičnoj mobilizaciji krajem septembra, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Ruska novinska državna agencija RIA Novosti citirala je Putina koji je rekao da do sada 49.000 ljudi obavlja borbene zadatke u ruskim trupama, dok ostali učestvuju u obuci.

Ruski predsjednik rekao je da se civili u ukrajinskoj regiji Herson moraju evakuirati iz zone sukoba usljed protuofanzive kijevskih snaga.

“Oni koji žive u Hersonu trebaju biti evakuirani iz zone najopasnijih akcija, jer civilno stanovništvo ne bi trebalo patiti”, rekao je Putin, prenosi ruska državna novinska agencija RIA Novosti.

Putin je u septembru najavio aneksiju Hersona i tri druge djelimično okupirane ukrajinske regije – Donjecka, Luganska i Zaporožja.

Taj potez je uslijedio nakon što su na četiri ukrajinske teritorije održani nabrzinu organizirani referendumi o pridruživanju Rusiji, koje su Kijev i Zapad odbacili kao “lažne”.

Turska se obavezala da će slati žito i đubriva u najmanje razvijene zemlje i zemlje u razvoju, posebno u Afriku.

Pozivajući da se na predstojećem samitu G-20 u Indoneziji poduzmu čvrsti koraci za slanje žita i đubriva u nerazvijene zemlje, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da su Turska i Rusija postigle konsenzus o boljem korištenju koridora žitarica u Crnom moru, posebno za one zemlje u Africi kojima je potrebna pomoć, prenosi Anadolija.

Govoreći na međunarodnom sajmu u organizaciji Nezavisnih asocijacija industrijalaca i privrednika (MUSIAD) EXPO u Istanbulu, Erdogan je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da besplatno šalje žito zemljama kojima je potrebna.

“Tokom našeg razgovora sa gospodinom Putinom, on je rekao: ‘Pošaljimo žito besplatno u zemlje poput Džibutija, Somalije i Sudana.’ U tome smo bili na istoj strani. Osiguraćemo da brodovi sa žitom stignu do svake zemlje kojoj je potrebno, počevši od Somalije, Džibutija i Sudana, koje se bore s teškom krizom hrane i glađu”, rekao je turski predsjednik.

Poručio je da ne prihvata mentalitet koji Evropu definiše kao “vrt”, a ostatak svijeta kao “divlji”.

“Ne očekujemo da oni koji provode kolonijalizam koristeći nove načine i metode zauzmu savjestan stav prema krizama”, rekao je Erdogan.

Turska, Ujedinjene nacije, Rusija i Ukrajina potpisali su 22. jula u Istanbulu sporazum o obnovi crnomorskog izvoza žitarica, koji je obustavljen nakon što je u februaru počeo rusko-ukrajinski rat.

U Istanbulu je uspostavljen Zajednički koordinacioni centar sa zvaničnicima triju zemalja i UN-a kako bi nadgledao pošiljke.

Rusija je u subotu objavila da obustavlja učešće u sporazumu o izvozu žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, a u srijedu je najavila da se vraća sporazumu nakon telefonskog razgovora Erogana i Putina.

Od potpisivanja Istanbulskog sporazuma iz Ukrajine je izvezeno više od 10 miliona tona žitarica.