Zelenski: Vrlo brzo će Rusiji trebati nova mobilizacija

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je danas sumnju u saopštenje Rusije da je njena djelimična mobilizacija završena i saopštio da “loši rezultati ruskih snaga na frontu znače da će Moskvi biti potrebno više ljudi”.

„Vrlo brzo će Rusiji možda trebati novi talas ljudi koje će poslati u rat“, rekao je Zelenski u video obraćanju, prenosi Reuters.

Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu izjavio je danas nakon sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da su aktivnosti vezane za djelimičnu mobilizaciju 300.000 građana u Rusiji završene.

Američka administracija najavila je novi paket odbrambene pomoći Ukrajini, koja je u ratu s Rusijom, vrijedan 275 miliona dolara, uključujući municiju za raketne sisteme i antene za satelitsku komunikaciju.

Zamjenica glasnogovornika američkog Ministarstva odbrane (Pentagon) Sabrina Singh izjavila je da će poslati 275 miliona dolara pomoći za zadovoljenje kritičnih sigurnosnih i odbrambenih potreba Ukrajine, uključujući municiju naprednih artiljerijskih raketnih sistema visoke pokretljivosti (HIMARS), precizno navođenu artiljeriju i oružje.

Napominjući da će u Ukrajinu poslati i četiri satelitske komunikacijske antene, Sing je napomenula da je ukupan iznos pomoći Ukrajini od januara 2020. godine, kada je američki predsjednik Joe Biden preuzeo dužnost, dostigao 18,5 milijardi dolara.

Singh je navela da satelitske antene koje se šalju u Ukrajinu nemaju vezu sa Starlinkom, satelitskim internet sistemom SpaceX-a, te se šalju da ne bi došlo do prekida u komunikaciji na bojnom polju.

Zvaničnik ruskog ministarstva vanjskih poslova Konstantin Voroncov rekao je u četvrtak na sastanku u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) da bi civilni sateliti mogli postati “legitimne mete” Rusije ako Sjedinjene Američke Države pošalju pomoć Ukrajini za satelitske komunikacije.

Direktor za strateške komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je da će odgovoriti na svaki ruski napad na američku infrastrukturu.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je u petak da je dovršena “djelimična mobilizacija” 300.000 ruskih rezervista za borbu u Ukrajini.

“Zadatak koji ste postavili o (mobilizaciji) 300.000 ljudi je izvršen. Nisu planirane daljnje mjere”, rekao je Šojgu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na sastanku koji je prenosila državna televizija.

Šojgu je rekao da je od 300.000 mobiliziranih njih 218.000 ostalo na obuci, a 82.000 je raspoređeno u zonu sukoba, od kojih 41.000 u njihove jedinice.

Ministar odbrane je rekao da će se buduća regrutacija za “vojnu kampanju” u Ukrajini temeljiti na dobrovoljcima i profesionalnim vojnicima umjesto na mobilizaciji ruskih rezervista kojih ima nekoliko miliona.

Putin je proglasio “djelimičnu mobilizaciju” 300.000 rezervista 21. septembra, nakon niza vojnih poraza zbog kojih su ruske snage protjerane iz regije Harkov na istoku Ukrajine, a pritisnute u južnoj regiji Herson.

Taj je potez pokrenuo egzodus vojno sposobnih muškaraca iz Rusije. Deseci hiljada uputili su se u zemlje koje Rusima dopuštaju ulazak bez viza, uključujući Gruziju, Armeniju i Kazahstan.

Hiljade Čeha prosvjedovalo je u petak u Pragu protiv vlade desnog centra i pozvali na prijevremene izbore te na izravne pregovore s Rusijom o opskrbi plinom uoči zime.

Prosvjed na državni praznik na glavnom trgu u Pragu bio je treći u organizaciji krajnje desnih političkih pokreta, marginalnih skupina i Komunističke partije. Policija procjenjuje da se okupilo par desetaka hiljada ljudi, manje nego na prethodna dva skupa.

Organizacijska skupina “Češka prva!” protivi se Evropskoj uniji i NATO-u i želi da nacija od 10,7 miliona stanovnika bude vojno neutralna.

Prosvjednici su mahali češkim zastavama, uzvikivali “ostavka, ostavka” i nosili transparente koji pozivaju na izlazak iz NATO-a i EU-a.

“Ovo je novi nacionalni preporod i cilj mu je da Češka bude neovisna”, rekao je organizator skupa Ladislav Vrabel. “Kad vidim prepun trg – nitko to ne može zaustaviti”, dodao je.

Visoke cijene energenata, potaknute ratom u Ukrajini, povećale su pritisak na vlade diljem Evrope da ublaže udar sve većih troškova energije na potrošače i preduzeća.

Češka vlada premijera Petra Fiale pridružila se sankcijama EU-a protiv Rusije i zauzela oštar stav prema invaziji na Ukrajinu. Donijela je niz mjera, od financijske pomoći tvrtkama do ograničenja cijena električne energije za kućanstva.

Evropska komisija smatra da je jučerašnji govor ruskog predsjednika Vladimira Putina “orvelovski”, kao i da Rusija nema nijedan dokaz da Ukrajina pravi “prljavu bombu”, rekla je glasnogovornica Komisije Nabila Massrali.

Ona je rekla da je u Putinovom govoru “ispravno pogrešno, a pogrešno ispravno, da je laž istina, a istina laž”.

Ruski predsjednik je jučer održao govor u kojem je, između ostalog, rekao da Rusija brani svoje “pravo na postojanje” od zapadnih sila i optužio SAD i Evropu da žele da “unište, izbrišu (Rusiju) sa mape”.

Komisija je ponovila da Rusija vodi nelegalni rat i da njena vojska čini ratne zločine protiv civila u Ukrajini, da Rusija krši međunarodni zakon i povelju Ujedinjenih nacija te da ruska agresija ima ozbiljne posljedice u svijetu.

“Što se tiče izjave da Ukrajina pravi ‘prljavu bombu’, mogu samo da kažem da nije ništa novo da Rusija daje neosnovane izjave da bi pokrila svoje akcije”, kaže Massrali i podsjeća na ruske tvrdnje na početku ove godine da Ukrajina ima biološko oružje da bi Moskva opravdala invaziju Ukrajine.

“I sada Rusija nema nijedan dokaz za svoje tvrdnje”, ustvrdila je Massrali.

Komisija je poručila i da Rusija može da stopira rat već danas ako povuče svoje oružane snage sa cijele teritorije Ukrajine i njene međunarodno priznate granice.

Ukrajina je dosad oborila više od 300 iranskih dronova kamikaza Shahed-136, rekao je glasnogovornik zračnih snaga Jurij Ihnat.

Dronovi su postali ključno oružje u ruskom arsenalu tokom rata u Ukrajini i prošlog mjeseca su često korišteni za napade na ključne energetske objekte.

Iran poriče ukrajinske i zapadne opružbe da opskrbljuje Rusiju dronovima.

Predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier ocijenio je, u govoru o stanju nacije, da je napad Rusije na Ukrajinu doveo do historijskog prekida u odnosima Berlina i Moskve, koji su sada u novom dobu konfrontacije.

“Kada pogledamo Rusiju danas, nema mjesta starim snovima”, rekao je Steinmeier i naveo da Njemačka i Rusija “danas stoje jedna protiv druge”, prenosi Tanjug.

“Agresija Rusije je i nas u Njemačkoj dovela u drugo vijreme, u vreme nesigurnosti za koje smo mislili da je prošlost, vrijeme obilježeno ratom, nasiljem, izbjeglicama, zabrinutosti od širenja rata na Evropu”, naglasio je Steinmeier.

Ukazao je da je to sada svijet koji nije idealan, i da su potrebni instrumenti suprotstavljanja takvom svijetu.

“Sankcije sa sobom donose i posljedice, ali šta je alternativa njima – da gledamo kao da se ništa nije dogodilo. U našem je interesu da se sa partnerima suprotstavimo skretanju Rusije u desno, da se suprotstavimo režimu koji napada susjeda i koristi energiju kao oružje”, rekao je on.

Steinmeier je kazao da Njemačka nije u ratu, i da je to važno, kao i da se izbjegne nuklearna eskalacija.

“Nikome ko je pri svijesti ne nedostaje želja za pregovorima o miru, ali situacija je takva da nije dovoljna samo dobra volja. Mir koji bi nagradio Putinovo otimanje zemlje nije mir, značio bi prepuštanje Ukrajinaca tlačenju, i povećao bi i Putinovu glad za daljim, a tu su Gruziju, Baltik, Moldavija. Brzi nepravedni mir nije pravi mir, već bi ojačao one u svetu koji znaju samo za silu, a ne pravo”, podvukao je on.

Istakao je da je trenutna situacija veliki test za sve.

“Možda nećemo zbog toga moći nastaviti naš uspješan ekonomski put, ali možemo da postignemo ono što je značajno a to je da sačuvamo naše vrijednosti. Novo doba je izazov za sve nas. To doba zahtijeva promjenu i zalaganje svih u Njemačkoj. Moramo narednih godina prihvatiti ograničenja, svi moraju dati svoj doprinos u ovoj krizi“, rekao je Steinmeier.

Naglasio je da kriza pogađa prije svega ljude koji su i prije ovog rata vodili bitku za preživljavanjem.

“Ali moramo izbjeći podjelu svijeta na ‘mi protiv njih’, jer to nije u našem interesu. Moramo istovremeno smanjiti ranjivost i zavisnost, ali to ne znači smanjenje umrežavanja sa svetom, već više umrežavanja. Ali ne treba se povezivati sa malim brojem, već većim“, rekao je on.

Steinmeier je kazao da Putin pokušava da podijeli Evropu i “unosi otrov podjele” i u njemačko društvo, koje je ranjivo zbog svoje otvorenosti, koju želi i da sačuva.

Podvukao je da u kritičnu infrastrukturu Njemačke spada i demokratija, koja se može, kaže, zaštiti samo uz angažiranje i pružanje otpora svakog građanina.

On je, također, pozvao građane Njemačke na jedinstvo u trenutnoj situaciji.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Njemačke Gerhart Baum smatra da bi protiv osoba koje su počinile ratni zločin u Ukrajini trebalo podići optužbu u Njemačkoj.

On je, za WDR5 kazao da je bitno time uputiti signal, prenosi Tanjug.

Njemačko krivično pravo, podsjeća on, omogućava privođenje i stranih državljana, čak iako krivično djelo nema veze sa Njemačkom.

Ruska agresija na Ukrajinu nema samo za cilj uništenje ukrajinske države, već i demokratije, kazao je Baum povodom svog 90-og rođendana.

“U opasnosti je sloboda, a sloboda nema cijenu”, kazao je on.

Ruski predsjednik Vladimir Putin insistira da rat u Ukrajini ide prema planu, dok se obje strane pripremaju za ključnu borbu u Hersonu.

Putin je također umanjio mogućnost nuklearnog sukoba sa Zapadom, koji je optužio za poticanje rata i igranje “opasne, krvave i prljave” igre.

Ruski lider nije spominjao gubitke svoje vojske.

Južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol negirao je da je Južna Koreja davala Ukrajini oružje i municiju, te kako je samo pružala humanitarnu pomoć.

Yoon je odgovorio na tvrdnju ruskog predsjednika Vladimira Putina da isporučuju oružje i vojnu municiju Ukrajini.

“Mi smo, solidarni sa međunarodnom zajednicom, pružili samo humanitarnu pomoć Ukrajini, a ne oružje i slično”, rekao je Yoon novinarima u Seulu, objavila je agencija Yonhap.

Ruski predsjednik Putin nedavno je uputio otvorene optužbe na račun Seula.

Ukrajinska administracija zatražila je vojnu opremu iz Južne Koreje da se upotrijebi protiv Rusije, ali je Seul to odbio i najavio nastavak humanitarne pomoći.

Prvi zamjenik šefa administracije predsednika Rusije Sergej Kirijenko posjetio je ukrajinski grad Herson, koji je pod kontrolom ruskih snaga, izjavio je guverner Krima Sergej Aksjonov.

Kirijenko, bivši šef Rosatoma, posjetio je luku preko koje se građani sa desne strane rijeke Dnjepar evakuišu uoči očekivane ukrajinske ofanzive, dodao je Aksjonov.

“Rad na organizovanom odlasku stanovnika je završen”, naveo je Aksjonov, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Kako je dodao Aksjonov, Kirijenko je takođet posjetio nuklearnu elektranu Zaporožje i razgovarao sa osobljem u postrojenju.

Britanska novinska agencija navodi da je Kirijenko jedan od najmoćnijih zvaničnika u Kremlju, uz Putinovog šefa osoblja Antona Vajna.

Ruski lider često priziva Ivana Iljina, filozofa koji je hvalio Mussolinija i Hitlera, ali analitičari su podijeljeni oko Putinove ideologije.

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi rekao je da šalje stručnjake na dvije lokacije u Ukrajini, za koje je Rusija navela da se na njima odvijaju aktivnosti u vezi sa mogućom proizvodnjom “prljavih bombi”.

Grossi je u saopćenju naveo da će stručnjaci IAEA-e otputovati ove sedmice na dvije lokacije koje su pod zaštitom te agencije, a nakon pismenog zahtjeva ukrajinske vlade, prenio je AP.

“Svrha ovosedmičnih posjeta je otkrivanje svih mogućih neprijavljenih nuklearnih aktivnosti i materijala u vezi sa razvojem prljavih bombi”, navodi se u saopćenju.

Također, kako se navodi, IAEA je prije mjesec dana izvršila inspekciju jedne od dvije lokacije i tamo nisu pronađene neprijavljene nuklearne aktivnosti ili materijali.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu prenio je u telefonskim razgovorima kolegama iz Francuske i Turske zabrinutost zbog “mogućih provokacija Ukrajine upotrebom prljave bombe”, saopćilo je u nedjelju rusko Ministarstvo odbrane.

Zapad i Ukrajina su odbacili mogućnost da Kijev baci takvu bombu na ukrajinskom tlu.

“Prljave bombe” su napravljene od konvencionalnih eksplozivnih sredstava, ali je njihovo jezgro obavijeno radioaktivnim materijalom.

Poljski general Piotr Trytek imenovan je za voditelja misije Evropske unije za obuku ukrajinskih trupa, rekao je poljski ministar odbrane kasno navečer u četvrtak, dok zapadne zemlje nastoje pojačati podršku Kijevu nakon ruske invazije.

Evropska unija je ranije ovog mjeseca odlučila uspostaviti Misiju vojne pomoći za podršku Ukrajini (EUMAM Ukrajina), čiji je cilj jačanje vojnih sposobnosti zemlje, prenosi Reuters.

“Poljski časnik, general Piotr Trytek … vodit će međunarodnu misiju vojne obuke za ukrajinsku vojsku”, napisao je ministar Mariusz Blaszczak na Twitteru.

“To je ogromna odgovornost, ali i priznanje položaju Poljske u međunarodnoj areni.”

Zapovjednik 11. poljske oklopne divizije, Trytek (51) je služio u Iraku i Afganistanu.

EUMAM Ukrajina će imati sjedište u Briselu s operativnim zapovjednim centrima u Poljskoj i Njemačkoj. Većina treninga će se održati u Poljskoj.

Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici kritizirali su Rusiju jer “gubi vrijeme” Vijeću sigurnosti UN-a širenjem zavjera i ponovnim optužbama da SAD ima “vojne biološke programe” u Ukrajini.

“Koliko još moramo trpiti ove gluposti?”, upitala je britanska ambasadorica pri UN-u Barbara Woodward.

Rusija je prethodno najmanje dva puta na Vijeću sigurnosti pokrenula pitanje programa biološkog oružja u Ukrajini, a SAD i Ukrajina su izjavile da nemaju takve programe.

Rusija se sada zalaže za službenu istragu, pri čemu je napravila nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti za uspostavu komisije, sastavljene od svih 15 članova tog vijeća, koja bi trebala istražiti njene tvrdnje.

Prema Konvenciji o biološkom oružju, koja je stupila na snagu 1975. godine, takav je potez moguć, ali nikada nije primijenjen, piše Reuters.

Američka ambasadorica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield je rekla da su optužbe Rusije “čiste izmišljotine iznesene bez trunke dokaza”, kako sastanak predstavlja “kolosalan gubitak vremena”, pokušaj odvraćanja pažnje od zločina ruskih snaga u Ukrajini i očajničku taktiku opravdavanja neopravdanog rata.

Da nisu upoznati s bilo kakvim programima biološkog oružja u Ukrajini stav je i dužnosnika UN-a za pitanja razoružanja.

“Zar stvarno mislite da smo toliko naivni? Mislite li stvarno da mi mislimo da će Pentagon obavijestiti visokog predstavnika Ureda za pitanja razoružanja pri UN-u o njihovim tajnim biološkim programima u Ukrajini?”, upitao se ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzia, zalažući se za uspostavu komisije.

Trenutno nije poznato kada će Rusija dati nacrt rezolucije na glasanje, za čije usvajanje je potrebno devet glasova “za” i nijedan veto Rusije, Kine, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske ili Britanije.

Zapadni diplomati ocijenili su da će potez Rusije vjerojatno propasti.

Bijela kuća je saopćila da će svaki napad na američku infrastrukturu dobiti adekvatan odgovor.

Ovo je u četvrtak saopćio glasnogovornik Bijele kuće John Kirby reagujući na izjavu visokog ruskog zvaničnika ministarstva vanjskih poslova Konstantina Voroncova koji je rekao da bi komercijalni sateliti iz SAD-a i njenih saveznika mogli da postanu legitimna meta, ukoliko te zemlje odluče da se umiješaju u rat u Ukrajini.

Kirby je naveo da će taj odgovor biti srazmjeran prijetnji njihovoj infrastrukturi, prenio je Reuters.

“Rusija je ta koja svojom agresijom u regionu provocira i stvara opasne situacije. Nastavit ćemo da podržavamo Ukrajinu. Bili smo veoma otvoreni i iskreni u vezi sa tim. Ništa se neće promijeniti u našem pristupu”, dodao je Kirby.

Čečenski lider Ramzan Kadirov, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, u četvrtak je objavio da su u ukrajinskom topničkom napadu ove sedmice poginula 23 njegova vojnika, a još 58 ih je ranjeno.

Incident se dogodio u južnoj ukrajinskoj regiji Herson, koja je pod ruskom okupacijom, potvrdio je Kadirov u objavi na Telegramu, prenosi Reuters.

“Sve operacije spašavanja su završene i postoji konačna lista – 23 vojnika su poginula, a 58 ih je ranjeno”, rekao je Kadirov.

Reuters ovu objavu Kadirova ocjenjuje kao neobičnu, s obzirom na to da su od početka rata u Ukrajini proruske snage rijetko priznavale velike gubitke na bojnom polju.

Pentagon će poslati Ukrajini novi paket oružja i druge pomoći vrijedan 275 miliona dolara, u pokušaju da se s približavanjem zime ojačaju napori u istjerivanju ruskih snaga iz područja na jugu Ukrajine, rekli su američki dužnosnici u četvrtak.

Kako doznaje Associated Press (AP), u paketu nema većeg novog oružja, već je američka pomoć uglavnom usmjerena na obnavljanje zaliha s hiljadama komada streljiva za već prisutne sisteme naoružanja, uključujući topničke raketne sisteme visoke mobilnosti, poznate kao HIMARS, koje Ukrajinci uspješno koriste u protuofanzivi protiv Rusije.

Dužnosnici su razgovarali pod uvjetom anonimnosti, a očekuje se da će detalji američkog paketa biti objavljen u petak.

Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je novinarima u četvrtak kako očekuje da će SAD početkom sljedećeg mjeseca isporučiti Ukrajini dugo očekivane napredne sisteme protuzračne odbrane NASAMS, uz pružanje i obuke vojnicima za upravljanje njima.

Nova pomoć SAD-a dolazi nakon što su savezni dužnosnici javno objavili napore američke vlade da osigura da oružje prebačeno u Ukrajinu ne završi u rukama ruskih trupa, njihovih opunomoćenika ili drugih ekstremističkih grupa. U planu, koji je u četvrtak objavio State Department, napominje se da je evidentiranje oružja posebno teško tokom aktivnog rata i kada nema veće prisutnosti SAD-a na terenu, piše AP.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izvijestio da je Ukrajina u posljednja dva dana oborila 23 bespilotne letjelice, poručivši da masovni ruski napadi na elektrane neće slomiti ukrajinski duh.

“Granatiranje nas neće slomiti. Čuti neprijateljsku himnu na našoj zemlji strašnije je od neprijateljskih raketa na našem nebu. Ne bojimo se mraka”, rekao je Zelenski u videoobraćanju snimljenom na otvorenom, stojeći u mraku pored olupine oborenog drona.

Rusija je u posljednje dvije sedmice ispalila desetke projektila i bespilotnih letjelica na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, uzrokujući velike štete i nestašice struje, podsjeća Reuters.

Zelenski je rekao da je Rusija do sada izvela više od 8.000 zračnih napada i ispalila 4.500 projektila.

foto na naslovnici: N1