Ukrajina primila prvi od četiri IRIS-T protuzračna sistema od Njemačke

Ukrajina je u utorak primila prvi od četiri odbrambena zračna sistema IRIS-T koje im je obećala Njemačka, saopćilo je njemačko ministarstvo odbrane, potvrdivši izvještaje novina Der Spiegel.

Do isporuke je došlo ranije nego što je planirano, dodao je izvor.

Čelnici Grupe sedam (G7) osudili su najnovije ruske raketne napade na gradove diljem Ukrajine i rekli: “Predsjednika Putina i odgovorne ćemo pozvati na odgovornost”.

“Najoštrije osuđujemo ove napade i podsjećamo da neselektivni napadi na nedužno civilno stanovništvo predstavljaju ratni zločin”, dodali su u saopćenju nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

G7 je također upozorio Bjelorusiju na bilo kakvo daljnje uplitanje u sukob.

Japanski proizvođač automobila Nissan objavio je u utorak da će prodati poslovanje u Rusiji državnoj kompaniji za jedan euro, što će mu donijeti gubitak od oko 687 miliona dolara.

Japanska kompanija objavila je da će prenijeti vlasnički udio u Nissan Manufacturing Russia na državno poduzeće NAMI.

Sporazum će Nissanu garantovati pravo otkupa poslovanja u roku od šest godina, istaknulo je rusko ministarstvo industrije i trgovine, a ministar industrije i trgovine Denis Manturov izjavio je da je “jako važan za industriju”.

Prodaja poslovanja NAMI-ju uključuje Nissanove proizvodne i istraživačke pogone u Sankt Peterburgu i prodajni i marketinški centar japanske kompanije u Moskvi, saopćilo je ministarstvo.

Nissan je u martu obustavio proizvodnju u tvornici u St. Petersburgu zbog prekida opskrbnog lanca. Pratili su situaciju, ali “vidljivih” promjena u vanjskom okruženju nije bilo, pa su odlučili izaći iz ruskog poslovanja.

Kompanija navodi da će zbog te transakcije u poslovnoj godini koja završava u martu 2023. zabilježiti jednokratni gubitak od oko 100 milijardi jena (687 miliona dolara), potvrdivši unatoč tome procjenu godišnjih poslovnih rezultata.

I Nissan je tako krenuo stopama drugih koji su odlučili napustiti Rusiju zbog njene invazije na Ukrajinu. Njegov najveći dioničar Renault prodao je u maju većinski udio u ruskom proizvođaču automobila Avtovazu ruskom investitoru, navodno za jednu rublju.

Renault, vlasnik 43 posto udjela u Nissanu, procijenio je da će ga odluka japanskog partnera stajati 331 milion eura neto dobiti u drugoj polovini godine.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da Rusija napada infrastrukturu Ukrajine kako bi nadoknadila gubitke svojih vojnika na vojnom polju i obećao da će saveznici “pojačati i održati” podršku Kijevu.

“Mislim da je ono što smo jučer vidjeli zapravo znak slabosti, jer realnost je da oni nisu u stanju napredovati na vojnom polju. Rusija zapravo gubi na vojnom polju”, rekao je Stoltenberg novinarima.

Šef NATO-a također je dodao da bi svaki napad na infrastrukturu kritičnu za vojni savez NATO-a izazvao “ujedinjen i odlučan odgovor”, misleći na oštećenje plinovoda Sjeverni tok.

Turska je pozvala Rusiju i Ukrajinu na održivo primirje “čim to bude moguće”, ocijenivši da se dvije zemlje udaljuju od puta diplomatije, dok rat ne prestaje.

“Primirje se mora uspostaviti čim to bude moguće. Što prije, to bolje”, rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u televizijskom intervjuu, prenosi AFP.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan se nada da će se njegov ruski kolega Vladimir Putin i ukrajinski Volodimir Zelenski sastati u Istanbulu kako bi razgovarali o primirju.

“Dok rat Ukrajine i Rusije traje, situacija se, nažalost, pogoršava i komplicira”, dodao je Cavusoglu.

Ujedno je pozvao na “pravedan mir” utemeljen na teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine.

“Mir mora biti pravedan za Ukrajinu. Gdje traje rat? Na ukrajinskom tlu”, istakao je.

“Proces koji će garantovati teritorijalnu cjelovitost i granice Ukrajine mora početi”, ocijenio je. “Bez prekida vatre nije moguće ispravno razgovarati o tim pitanjima: o održivom primirju i o pravednom ratu”.

U Bjelorusiji je počela provjera spremnosti oružanih snaga, saopćilo je bjelorusko ministarstvo odbrane.

“Od 11. oktobra, Državni sekretarijat Vijeća sigurnosti Bjelorusije, u skladu sa uputstvima predsjednika, sprovodi provjeru spremnosti oružanih snaga Bjelorusije. Provjera je sveobuhvatnog karaktera i uključuje najvažnija pitanja provjere spremnosti za izvršavanje zadataka”, navodi se u saopćenju, prenijela je agencija RIA Novosti.

U toku inspekcijskog nadzora, vojne jedinice i pođedinici razradit će pitanja dovođenja snaga u borbenu gotovost, izvođenja marša, raspoređivanja, uz izvršavanje zadataka borbene obuke.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Rusija neće odbiti eventualni susret predsjednika Vladimira Putina i američkog kolege Joe Bidena na samitu G20 u Indoneziji polovinom novembra, ukoliko uopće dođe do takvog prijedloga.

Govoreći za državnu televiziju, Lavrov je rekao da je Rusija spremna da sasluša bilo kakve prijedloge koji se tiču mirovnih pregovora, ali nije mogao unaprijed da kaže gdje bi mogao taj proces da vodi, prenio je Reuters.

On je, izmađu ostalog, naglasio da je laž da su američki zvaničnici, uključujući i glasnogovornika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Johna Kirbyja, bili otvoreni za razgovor, a da je to Rusija odbila.

“To je laž. Nismo dobili nikakav ozbiljan poziv za razgovor”, rekao je Lavrov.

Rusija je u utorak ujutro lansirala rakete i borbene bespilotne letjelice iznad nekoliko ukrajinskih regija, nakon teškog bombardiranja dan prije u kojem je poginulo najmanje 19 osoba.

Vlasti u južnoj regiji Zaporožje izvijestile su o raketnim napadima, a u okolini Kijeva i zapadnoga grada Hmjeljnickija odjekivale su eksplozije, prenose agencije.

Ruski raketni napad na Lavov u utorak ostavio je dio zapadnog ukrajinskog grada bez struje, napisao je gradonačelnik Andrij Sadovji na Telegramu.

Reutersov svjedok izvijestio je o tri eksplozije u gradu malo poslije podneva po lokalnom vremenu.

Grad je prethodno pretrpio nestanak struje i probleme s opskrbom vodom nakon ruskih raketnih napada u ponedjeljak.

U Kijevu je oglašena uzbuna za zračni napad, zbog čega su građani morali potražiti sigurnost u hitnim skloništima.

Područja Dnjipropetrovska, Vinice, Nikolajeva i Rivna također su bila pod vatrom.

Ukrajinski mediji izvijestili su da je u utorak ujutro palo 20 raketa. Ruski vojni blogeri bliski Kremlju također su potvrdili novu baražnu raketnu vatru na Ukrajinu.

U ponedjeljak su ukrajinske vlasti izbrojale više od 80 ruskih napada s kopna, mora i iz zraka. Mnoge je odvratila protuzračna odbrana. Prema prvim informacijama, 19 osoba je poginulo, a više od 100 je ranjeno širom zemlje.

Rusija je možda prekršila načela vođenja neprijateljstava prema međunarodnom humanitarnom pravu smrtonosnim udarima na Ukrajinu u ponedjeljak, rekla je glasnogovornica Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR).

“Ozbiljno smo zabrinuti što se čini da su neki od napada bili usmjereni na ključnu civilnu infrastrukturu… što ukazuje da su tim napadima možda prekršena načela vođenja neprijateljstava prema međunarodnom humanitarnom pravu”, rekla je Ravina Shamdasani, prenose agenciju.

“Pozivamo Rusku Federaciju da se suzdrži od daljnje eskalacije i da poduzme sve moguće mjere kako bi spriječila civilne žrtve i štetu nanesenu civilnoj infrastrukturi”, dodala je.

UN naročito brinu civilni ciljevi kao i odabrano vrijeme za bombardiranje ciljeva u Ukrajini.

“Direktno ciljanje civila i civilne infrastrukture – to jest onih koji nisu vojni ciljevi – je ratni zločin”, rekla je Shamdasani.

Masovna ruska bombardiranja ukrajinskih gradova predstavljaju ratne zločine prema međunarodnom pravu, rekli su predsjednici država srednje i istočne Evrope.

“Mi, predsjednici Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litvanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Poljske, Rumunije i Slovačke osuđujemo masovna bombardiranja ukrajinskih gradova koja je nedavno izvršila Rusija, a koja prema međunarodnom pravu predstavljaju ratne zločine ”, naveli su u saopćenju.

Francuska smatra da je važno održavati kanale za dijalog sa Moskvom i protivi se pokušajima da se Rusija izoluje, izjavila je francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna.

“Veoma je važno imati kanale za komunikaciju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom“, rekla je ona za radio stanicu France Inter, prenosi TASS.

Colonna je istakla da su “napori da se održi kontakt omogućili slanje misije Međunarodne agencije za atomsku energiju u nuklearnu elektranu Zaporožje” i da bi “izolacija bila najgora politička opcija”.

“Dijalog pomaže postizanju rezultata. Doći će vrijeme okončanja sukoba. Možda će on trajati dugo, ali Rusija će uvijek biti naš susjed”, kazala je Colonna.

Imovina japanskog proizvođača automobila Nissan bit će prebačena u rusko državno vlasništvo, saopćilo je Ministarstvo trgovine u Moskvi.

Prodaja će uključiti Nissanove proizvodne i istraživačke pogone u Sankt Peterburgu, kao i njegov prodajni i marketinški centar u Moskvi, navodi se u saopćenju ministarstvam, prenosi Reuters.

Nissan će, kako se dodaje, imati opciju da otkupi svoju imovinu u roku od šest godina.

Više od 300 naselja u pet ukrajinskih regija i dalje je bez struje, saopštila je državna služba za vanredne situacije, prenosi TASS.

“Čak 301 naselje u Kijevskoj, Sumskoj, Ternopoljskoj i Hmeljničkoj oblasti i dalje je isključeno iz snabdijevanja električnom energijom”, navodi se u saopštenju ove službe na Telegramu, prenosi Tanjug.

Ukrajinski zvaničnici za vanredne situacije precizirali su da je ugašeno 30 požara koji su izbili nakon eksplozija u ponedjeljak.

Ukrajinsko Ministarstvo energetike saopštilo je da će danas obustaviti izvoz električne energije da bi stabilizirala vlastiti energetski sistem, nakon što su ruski projektili pogodili njenu energetsku infrastrukturu.

U ruskom raketnom napadu na više ukrajinskih gradova u ponedjeljak poginulo je 19 osoba, dok je 105 ranjeno, prenio je Reuters.

Predsjednica Odbora za odbranu njemačkog Bundestaga, Marie-Agnes Strack-Zimmermann, smatra da se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom ne može pregovarati.

“Sa Rusijom pod Putinom i njegovim sljedbenicima nije moguće pregovarati”, poručila je političarka Slobodarske partije (FDP) u izjavi agenciji DPA, prenosi Tanjug.

To, smatra, pokazuju napadi raketama na Kijev i druge gradove, te dodaje da će kraj rata moći biti postignut samo uz materijalnu podršku Ukrajine.

Prema njenim riječima, dobar je znak što je njemački kancelar Olaf Scholz obećao podršku u obnovi Ukrajine.

“Zima je pred vratima i potrebno je sve kako bi se pripremila Ukrajina. Tako je potrebno i naoružavanja za hladne mjesece od municije do artiljerije. Na južnom frontu potrebni su prije svega tenkovi”, podvukla je Strack-Zimmermann koja je prošle sedmice boravila u Kijevu.

Ističe da bi oklopno vozilo Marder bilo aktuelno najbolje rješenje i da bi njemačka vojska mogla odmah da isporuči najmanje 50 tih vozila.

“Industrija bi mogla ta oklopna vozila nadoknaditi vojsci u roku od godinu dana”, uvjerena je ona.

U izjavi medijima Funke grupacije, Strack-Zimmermann je podvukla da se Ukrajina mora podržati vojnom opremom.

Najmanje 19 osoba je ubijeno, a 105 je ranjeno u ruskim napadima na Ukrajinu u ponedjeljak, saopćile su ukrajinske vlasti novi bilans bombardovanja koje je nastavjeno i danas.

U novom ruskom udaru na grad Zaporožje jutros je ispaljeno 12 projektila tipa S-300 na “civilnu” infrastrukturu. Jedna osoba je ubijena, saopćila je ukrajinska služba za vanredne situacije, prenosi AFP.

“Prema preliminarnim podacima, 19 osoba je poginulo, a 105 je ranjeno”, navodi služba za vanredne situacije na Telegramu.

U prethodnom izvještaju objavljenom sinoć bilo je 14 mrtvih.

Više od 300 lokaliteta ostalo je bez struje širom zemlje nakon napada u kojima su gađane i elektrane.

Nakon teških ruskih raketnih napada na mnoge veće gradove u Ukrajini, predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je volju svoje zemlje za otporom.

“Ne možete zastrašiti Ukrajinu. Umjesto toga još smo ujedinjeniji”, rekao je Zelenski u svom videoobraćanju.

“Sve ćemo učiniti da ojačamo svoje oružane snage”, rekao je u obraćanju kasno navečer. “Bojno polje će za neprijatelja biti još bolnije”, dodao je.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane u saopćenju u ponedjeljak navečer navodi da je Rusija izvela najmanje 84 raketna i zračna napada, a ukrajinska protuzračna odbrana uništila je 43 krstareća projektila i 13 dronova, prenose agencije.

Govoreći na oštećenoj raskrsnici pored kijevskog univerziteta, a ne iz svog dobro čuvanog predsjedničkog ureda kao što to inače radi, rekao je da su ispred univerziteta samo civilni ciljevi u parku i oko njega i da nema vojnih objekata za koje je Rusija rekla da ih gađa.

Buldožeri, kamioni i druga oprema za čišćenje može se vidjeti u pozadini. Ujutro su ondje padale rakete.

“Okupatori nam se ne mogu suprotstaviti na bojnom polju i to je razlog zbog kojeg nastavljaju teror”, rekao je Zelenski. U mnogim gradovima, dodao je, službe popravljaju prekinute električne vodove i vodovod. “Potrajat će još nekoliko sati”.

Ukrajinski čelnik pozvao je građane na “razumno korištenje električne energije” koliko je moguće. “Što više Ukrajinaca štedi struju, to će mreža stabilnije raditi”.

Napadi su namjerno izvedeni u vrijeme saobraćajnih gužvi u ponedjeljak da ubiju ljude i prekinu struju, prema Zelenskom.

Premijer Denis Šmihal saopćio je da je pogođeno 11 velikih infrastrukturnih ciljeva u osam regija, zbog čega su dijelovi Ukrajine bez struje, vode i grijanja. Obećao je popraviti infrastrukturu što je prije moguće.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron održao je sinoć hitan sastanak o Ukrajini nakon serije ruskih udara, uz ocjenu da je priroda rata promijenjena.

“Namjerni udari Rusije na cijelu teritoriju Ukrajine i protiv civila su duboka promjena u prirodi ovog rata”, rekao je Macron juče tokom posete Majenu, na sjeverozapadu Francuske.

Jelisejska palata je potvrdila da je održan sastanak sa vojnim i diplomatskim savjetnicima.

Na sastanku je donesena odluka o “novim mjerama za vojnu podršku Ukrajini”, kao i da se izađe u susret potrebama stanovništva Ukrajine.

Web-stranice nekoliko velikih američkih aerodroma nakratko su bile onesposobljene u ponedjeljak pošto je grupa proruskih hakera pozvala na njihovo hakiranje.

Web-stranice su bile na meti napada uskraćivanjem usluge (DDoS) koji se sastoji u tome da se informatički sistem napada tako da ga se zatrpa porukama ili zahtjevima za spajanje.

Napadnuto je nekoliko aerodroma, među kojima u Chicagu, Los Angelesu, Atlanti i New Yorku, prenosi AFP.

Napadi su se dogodili nakon što je grupa proruskih hakera poznata pod imenom “Killnet” objavila popis njihovih web-stranica i pozvala svoje pristalice da ih napadnu.

Nije prijavljen poremećaj u radu aerodroma, a operacija je naštetila samo web sučelju namijenjenom korisnicima, na kojem su inače navedene informacije o letovima i o uslugama.

Killnet je preuzeo odgovornost za prošlosedmične cyber napade na službene web- stranice američke vlade.

Ukrajinsko Ministarstvo energetike saopćilo je da će danas obustaviti izvoz električne energije da bi stabilizovala sopstveni energetski sistem, nakon što su ruski projektili pogodili njenu energetsku infrastrukturu.

“Raketni udari, koji su pogodili termoelektranu i električne podstanice, primorali su Ukrajinu da obustavi izvoz električne energije od 11. oktobra kako bi stabilizovala sopstveni energetski sistem”, saopćeno je iz ovog resora, prenio je Reuters.

Biden Ukrajini obećao napredne sisteme protuzračne odbrane

Američki predsjednik Joe Biden obećao je ukrajinskom predsjedniku Volodomiru Zelenskom da će Sjedinjene Američke Države Ukrajini osigurati napredne zračne sisteme, nakon što su u ponedjeljak zabilježeni razorni raketni napadi iz Rusije.

Biden je telefonski razgovarao sa Zelenskim kako bi ga uvjerio da SAD kontinuirano podržava Ukrajinu i kako bi osudio “besmislene napade” iz Rusije kojima su mete bili civili.

“Predsjednik Biden obećao je da će Ukrajini nastaviti pružati podršku potrebnu da se odbrani, uključujući i napredne sisteme protuzračne obrane”, navedeno je u saopćenju Bijele kuće nakon telefonskog razgovora.

Biden je također rekao Zelenskom da će SAD i njihovi saveznici i partneri nastaviti nametati Rusiji troškove, “smatrati Rusiju odgovornom za njene ratne zločine i zvjerstva te pružati Ukrajini sigurnosnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć”, saopćila je Bijela kuća.

Ukrajina je osudila Rusiju kao “terorističku državu” zbog raketnih napada na velike gradove, među kojima je i Kijev, na sastanku Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koji je prvobitno sazvan kako bi se raspravljalo o ruskim pokušajima ‘nezakonite aneksije’ ukrajinskih regija.

“Rusija je još jednom pokazala da je teroristička država koju je neophodno zaustaviti na svaki mogući način”, rekao je Sergej Kislitsia, ukrajinski ambasador u UN-u u svom uvodnom obraćanju, dodajući da je njegova uža porodica također napadnuta.

“Nažalost, teško je pozivati na mir sve dok u vašoj blizini postoji nestabilna i luda diktatura”, dodao je, poručivši državama članicama da je najmanje 14 civila ubijeno, a 97 ranjeno u napadima koji su počeli u ponedjeljak ujutro.

Vasilij Nebenzja iz Rusije nije se direktno osvrnuo na raketne napade, ali je branio rusku aneksiju četiri ukrajinske regije.

“Optužuju nas kada pokušavamo zaštititi našu braću i sestre u istočnoj Ukrajini”, rekao je.

Skupština UN-a bi kasnije ove sedmice trebala glasati o nacrtu rezolucije kojom se osuđuje ruski “pokušaj nezakonite aneksije” ukrajinskih regija Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson nakon “takozvanih referenduma”, ističući da oni “prema međunarodnom pravu nemaju legitmitet”.

foto na naslovnici: jutarnji.hr