IzdvojenoRadio forma

OMER MODRIĆ – SLIKAR KRAJNJE PRIRODE BITKA I SVIJETA

Kad nam je na jednoj vježbi iz Teorije književnosti profesor iznio jednu sliku naivnog slikara Ivana Generalića i dao zadatak da napišemo nešto o njoj, nije mogao ni slutiti da će dvadeset studenata vidjeti sliku na dvadeset potpuno različitih načina. A slika je bila više nego jednostavna, prikazivala je klasične motive naivnih slikara: drvo, kuću, suncokret, pijetla, brdo i sunce, sve u tipičnoj naivnoj asimetriji.

Dvadeset studenata vidjelo je na slici motive o kojima Generalić nije mogao ni sanjati – uglavnom oniričke, fantazmagoričke i metafizičke, do te mjere da je tako jednostavna slika u interpretaciji studenata književnosti bila kao jedna heraldička zbirka.

Iz ove epizode se može svašta zaključiti, ali ako se i ne zaključi ništa, opet to nije tragedija za slikara. Kao i u svim drugim umjetnostima, tako i u slikarstvu – umjetnik živi, stvara i ode sa ovog svijeta a da, često, sam sebi ne pronađe odgovor na vječito pitanje: Za koga ja to stvaram? A umjetnik će biti umjetnik ako odgovor na to pitanje bude također jednostavan: Za sebe i za svoju dušu.

Slikari su čuđenje u svijetu, kao i pjesnici, kao i arhitekte, kao i filmski stvaraoci, kao i muzičari.

Umjetnosti ne treba tražiti ni smisao ni opravdanje, ni razloge, ni uzroke, niti svrhu, ona je jednostavno – kao ljubav – desi se.

O umjetničkom stvaralaštvu Omera Modrića, banovićkog akademskog slikara govorili su u superlativima likovni kritičari, među kojima je bio i jedan od najvećih i najpozvanijih, pokojni Aleksandar Aco Adamović. On je između ostalog o Omerovim slikama rekao i sljedeće: „Umjetnik po zvanju odslikava jednu skrivenu oblast života i na jedan veoma živ, koloritan i osebujan način prikazuje nam sve ono što je Svjetlost, Razum,Vrijeme itd. Njegove slike su žive, snažne, nabijene emocijom, izrazito koloritne, i ostavljaju jak dojam.“

Omer je čovjek koji stvara radi sebe – bez svjesne namjere da se dopadne širokom spektru ljubitelja umjetnosti i da ugodi toj različitosti ukusa. Jer to je nemoguća misija. Zadovoljstvo potiče iznutra, inspiracija potiče iznutra, iz duše, refleksija je u ocjeni te iste duše, ako je ona zadovoljna djelo je uspješno, a šta ćemo reći mi, posmatrači u galerijama, kakvu će emociju izazvati slike u nama – drugo je pitanje i tiče se uticaja umjetnika na okolinu, a ne stvarnog tumačenja onoga što je slikar htio reći.

Da pojednostavim – moj stav o slici koja me je u galeriji zaustavila, i slikarov stav ne moraju ni malo ličiti. I Bog zna zašto je to dobro.

I da ne filozofiramo plaho – niko to danas ne voli – reći ću vam samo još zbog čega smo se okupili: Večeras predstavljamo retrospektivu umjetničkog stvaralaštva akademskog slikara Omera Modrića koja je sublimat 30-godišnjeg aktivnog bavljenja ovim poslom. Aferim Omere. I još ću Vam ponuditi štap koji će vam pomoći da lakše prošetate ovom izložbenom postavkom: to je Omerovo religijsko tumačenje postanka svijeta i svijeta uopće, onako kako to govore svete knjige, a ne čovjek, kako kaže Omer, jer čovjek je presubjektivan za tako ozbiljan posao i teško će se o ovome složiti ego i alter ego, a kamo li dva čovjeka, o šest-sedam milijardi ljudi koliko naseljava plavu planetu – da i ne govorim. I da ne zaboravimo još jednu uputu u posmatranje slika: Sva ljepota složenosti ovog svijeta je u njezinoj jednostavnosti. Pokušajte na taj način razumjeti Omera i njegove slike. Omere, još jednom čestitam i želim ti puno uspjeha u umjetničkom radu.

Safet Berbić © na otvaranju izložbe slika Omera Modrića, 10. augusta 2007. godine.

OMER MODRIĆ, rođen je 8. augusta 1962. godine u Banovićima. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Ljubljani 1997. godine u klasi profesora Mersada Berbera. U dugogodišnjoj likovnoj karijeri imao je tridesetak samostalnih izložbi od Tuzle, Sarajeva, Ljubljane, Zagreba, Novog Sada, do Austrije i Belgije te još nebrojeno kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Učesnik je više likovnih kolonija (Bihać, Počitelj, Banovići, Kalesija…). Penzionisan je i danas živi i radi u Banovićima. Strastveni je planianar, gljivar i sakupljač ljekovitog bilja. U njegovom ateljeu u Bakovićima i danas su nategnuta platna na kojima svakodnevno slika nadprostor i nadvrijeme.

Slično:

Back to top button