Ukrajnici osvojili ključni grad Liman, ruske snage se povukle
- Zbog prijetnje opkoljavanjem, ruske snage su napustile grad Liman i povukle se na rezervne položaje, saopćilo je rusko Ministarstvo odbrane.
- Ukrajinska sigurnosna služba SBU objavila je da je najmanje 20 civila ubijeno u ruskom granatiranju civilnog konvoja krajem septembra na “ničijoj zemlji” između teritorija pod kontrolom Rusije i teritorija pod kontrolom Ukrajine.
Zelenski kaže da se i dalje vode borbe u Limanu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otkrio je da se nastavljaju borbe u strateškom gradu Limanu, uprkos ruskim tvrdnjama da se povlače iz grada.
“Ukrajinska zastava se već nalazi u Limanu u Donjeckoj oblasti. Borbe se tamo i dalje vode”, rekao je Zelenski u kasnonoćnom video obraćanju.
(AP) U Ukrajini 24 ubijena civila pronađena u koloni automobilaTijela 24 civila, od kojih 13 djece, pronađena su u koloni automobila na sjeveroistoku Ukrajine, u blizini Kupjanska, izjavio je regionalni guverner Oleg Sinegubov.
“Otkrivena je kolona automobila sa ubijenim civilima”, rekao je on u poruci objavljenoj na Telegramu i dodao da su prema preliminarnim podacima ubijena 24 civila, među kojima jedna trudnica i 13 djece.
Guverner je dodao da su “okupatori (Rusi) napali civile koji su pokušavali da pobjegnu od vazdušnih napada”.
Dodao je da su policija i stručnjaci na licu mjesta i da je otvorena istraga.
Lokalno tužilaštvo saopćilo je da je u koloni bilo sedam automobila sa civilima.
“Dva automobila su potpuno izgorila, bilo je djece sa roditeljima, koji su živi izgorili”, dodalo je tužilaštvo, navodeći da kontrola ukrajinske vojske nad tim područjem nije stalna jer je na prvoj liniji fronta u takozvanoj “sivoj zoni”.
Lokalno tužilaštvo saopćilo je da je u koloni bilo sedam automobila sa civilima (AFP) Danska: Iz Sjevernog toka 2 prestao curiti plinDanska agencija za energetiku Energistyrelsen saopćila je da izgleda kao da je jedan od dva puknuta plinovoda u Baltičkom moru prestao ispuštati plin.
Agencija je na Twitteru objavila da ju je kompanija koja upravlja plinovodom Sjeverni tok 2 obavijestila da izgleda da se pritisak stabilizirao u plinovodu koji ide od Rusije do Njemačke.
“To ukazuje da je curenje plina iz ovog plinovoda prestalo”, naveli su.
“Pritisak vode je manje-više zatvorio plinovod, tako da plin koji je unutra ne može da izađe”, izjavio je glasnogovornik Sjevernog toka 2 Ulrich Lissek za AFP.
On je dodao da u plinovodu još ima plina.
Kadirov: Rusija bi u Ukrajini trebala upotrijebiti nuklearno oružje male snageČečenski vođa Ramzan Kadirov je rekao da bi Moskva trebala razmotriti mogućnost upotrebe nuklearnog oružja male snage u Ukrajini nakon novoga velikog poraza na bojnom polju.
U poruci objavljenoj na Telegramu, Kadirov je, komentirajući gubitak ruskog uporišta, grada Limana u istočnoj Ukrajini napisao: “Po mom mišljenju treba poduzeti drastičnije mjere, koje bi išle sve do proglašenja vanrednog stanja u pograničnim područjima, kao i do korištenja nuklearnog oružja male snage.”
Opširnije čitajte na ovom linku.
Eni: Rusija više ne isporučuje plin Italiji
Rusija je prestala isporučivati plin Italiji, saopćila je italijanska energetska kompanija Eni.
Ruska kompanija Gazprom obavijestila je u subotu Eni da više ne može isporučivati plin preko Austrije. Ruski plin inače stiže i distribuira se iz italijansko-austrijskog pograničnog grada Tarvisija.
Glasnogovornik Enija rekao je novinskoj agenciji ANSA da je Gazprom saopćio kako više ne može isporučivati plin Austriji. Međutim, prema informacijama iz Enija, Austrija nastavlja primati ruski plin, dodao je glasnogovornik, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
Do izbijanja rata u Ukrajini Italija je oko 40 posto plina dobivala iz Rusije. Nakon toga su vlada u Rimu i Eni, kompanija u djelimičnom državnom vlasništvu, sklopili sporazume s nekoliko drugih zemalja, poput Alžira, kako bi smanjili ovisnost o Moskvi.
Posljednjih mjeseci Italija je dobivala samo oko 25 plina iz Rusije. U posljednjih nekoliko dana isporučene količine su jako pale.
Zbog prijetnje opkoljavanjem, ruske snage su napustile grad Liman i povukle se na rezervne položaje, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Ministarstvo je navelo da su tokom proteklog dana u udarima na položaje 66. i 93. mehanizovane brigade Oružane snage Ukrajine pretrpjele velike gubitke.
„Uprkos nastalim gubicima, imajući značajnu nadmoć u snagama i sredstvima, neprijatelj je doveo rezerve i nastavio ofanzivu u ovom pravcu“, dodaje Ministarstvo odbrane, piše agencija RIA Novosti, prenosi Tanjug.
Ministarstvo odbrane: Ukrajinske snage ‘ulaze’ u Liman
Ukrajinsko ministarstvo odbrane saopštilo je da njihove snage “ulaze” u ključni grad Liman u istočnoj oblasti Donjecka.
“Ukrajinske zračne jurišne snage ulaze u Liman, regiju Donjecka”, objavilo je ministarstvo na Twitteru, postavljajući video na kojem vojnici drže žuto-plavu ukrajinsku zastavu u blizini natpisa s imenom grada.
Najmanje 20 poginulih u ruskom granatiranju konvoja krajem septembra
Ukrajinska sigurnosna služba SBU objavila je da je najmanje 20 civila ubijeno u ruskom granatiranju civilnog konvoja krajem septembra na “ničijoj zemlji” između teritorija pod kontrolom Rusije i teritorija pod kontrolom Ukrajine.
Sedam vozila pogođeno je u granatiranju konvoja između okupiranog Svatova u regiji Luganjsk i Kupjanska u regiji Harkov nad kojim su prošlog mjeseca preuzele kontrolu ukrajinske snage, navodi SBU u saopćenju, prenosi Reuters.
SBU je objavio fotografije uništenih civilnih vozila uz željezničku prugu i pougljenjene ljudske ostatke.
Dva tijela su pronađena na vozačkim sjedilima automobila.
Dužnosnici koje je postavila Rusija na istoku Ukrajine optužili su Kijev u četvrtak da je granatirao konvoj izbjeglica koji su napuštali regiju Harkov, pri čemu je poginulo 30 civila, izvijestili su ruski državni mediji. Nije jasno misle li dužnosnici na isti konvoj.
Reuters nije mogao nezavisno provjeriti spomenute navode.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) zatražila je od ruskih vlasti informacije o generalnom direktoru ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje Igoru Murašovu, kojeg je, prema navodima Kijeva, uhapsila ruska patrola.
“Kontaktirali smo ruske vlasti i tražimo pojašnjenja”, rekao je glasnogovornik IAEA-e odgovarajući na upit Reutersa.
Južna Koreja je saopćila da ne priznaje ruku aneksiju dijelova Ukrajine.
Suverenitet, teritorijalna sigurnost i nezavisnost Ukrajine moraju biti zaštićeni, rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Južne Koreje.
Tursko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da odbacuje rusku aneksiju četiri regiona u Ukrajini.
“Ova odluka, koja predstavlja grubo kršenje utvrđenih principa međunarodnog prava, ne može se prihvatiti. Ponavljamo našu podršku mirovnim pregovorima i rješavanju ovog rata čija ozbiljnost raste”, navodi se u saopćenju koje prenosi Reuters.
Ankara se protivi zapadnim sankcijama Rusiji i ima bliske veze sa Moskvom i Kijevom, svojim crnomorskim susjedima, ali je kritikovala rusku invaziju na Ukrajinu, kojoj je poslala naoružane dronove.
Ukrajina je opkolila hiljade ruskih vojnika u istočnom gradu Limanu ključnom za rusku vojsku, a operacija je još u toku, objavio je glasnogovornik ukrajinske vojske.
Zauzimanje grada, koji je Rusija koristila kao logističko i transportno središte za svoje operacije na sjeveru regije Donjeck, predstavljalo bi značajan udarac planovima Kremlja da zauzmu cijeli Donbas.
“Ruske grupacije u području Limana su okružene”, kazao je Serhij Čerevatij, glasnogovornik ukrajinskih snaga na istoku zemlje, prenosi Reuters.
“Liman je važan jer je to sljedeći korak prema oslobađanju ukrajinskog Donbasa. To je prilika da se ide dalje do Kremine i Sjeverodonjecka, a i psihološki je to vrlo važno”, dodao je.
Rusi su u Limanu imali 5 do 5 i po hiljada vojnika, ali se broj okruženih jedinica možda smanjio zbog žrtava i pokušaja nekih ruskih vojnika da se probiju iz okruženja, kazao je Čerevatij.
Istakao je da ruske jedinice neuspješno pokušavaju probiti okruženje.
“Neki se predaju, imaju dosta ubijenih i ranjenih, ali operacija još nije gotova”, rekao je.
Sjedinjene Američke Države bi znale da Rusija priprema nuklearni udar na Ukrajinu, a Moskva bi možda i željela da se to zna, kažu stručnjaci za nuklearno oružje za francusku novinsku agenciju AFP.
Više informacije možete pronaći na ovom linku.
Rat u Ukrajini poremetio je transport žitarica i vještačkog đubriva, što je izazvalo najgoru krizu u vezi sa sigurnošću hrane od globalne finansijske krize 2007. i 2008. godine, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
MMF navodi da se oko 345 miliona ljudi suočava sa nestašicama opasnim po život, prenosi Reuters.
Prema novom izvještaju MMF-a procjenjuje se da je 48 zemalja koje su najviše izložene nestašicama hrane suočeno sa ukupnim povećanjem troškova uvoza za devet milijardi dolara u 2022. i 2023. godini, zbog iznenadnog poskupljenja hrane i đubriva. Time će se istrošiti rezerve mnogih osjetljivih država i država koje su zahvaćene sukobima, a koje se već suočavaju sa problemima platnog bilansa nakon pandemije korona virusa i poskupljenja energeneta.
“Samo u ovoj godini procjenjujemo da je zemljama koje su najviše izložene potrebno sedam milijardi dolara za pomoć najsiromašnijim domaćinstvima”, poručili su direktorica MMF-a Kristalina Georgieva i drugi zvaničnici Fonda.
MMF je pozvao na brzo povećanje humanitarne pomoći kroz Svjetski program za hranu i ostale organizacije, kao i preko ciljanih fiskalnih mjere u pogođenim zemljama da bi se pomoglo siromašnima, ali je naglasio da prioritet za vlade treba da bude borba protiv inflacije. MMF je pozvao i na ukidanje zabrana izvoza hrane i drugih protekcionističkih mjera.
Ruske snage privele su generalnog direktora Zaporoške nukelarne elektrane Igora Murašova i odvele ga u nepoznatom pravcu, saopćila je ukrajinska državna agencija Energoatom.
Murašova su ruske snage zadržale u petak na putu od nukelarke Zaporožje do Energodara, prenosi Interfaks Ukrajina.
Kako se navodi, njegov automobil je zaustavljen, a Murašovu je stavljen povez preko očiju i odvezen je u nepoznatom pravcu. Nema informacija o tome gdje se nalazi Murašov, objavio je Energoatom na Telegramu.
Ističe se da generalni direktor nuklearke Zaporožje ima isključivu odgovornost za nuklearnu i radijacionu sigurnost nuklearke i da njegov pritvor predstavlja opasnost za rad najveće nuklearne elektrane u Evropi.
Šef Energoatoma Petro Kotin zatražio je od ruske vojske, koja kontroliše nuklearku Zaporožje, i zaposlenih u Rosatomu, koji se nalaze u Zaporoškoj nuklearnoj elektrani, da odmah oslobode Murašova i vrate ga na radno mjesto.
Kotin je pozvao i generalnog direktora Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafaela Grossija da preduzmu sve mjere za hitno oslobađanje Murašova.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je kako su na istoku zemlje ostvarili značajne rezultate protiv ruskih snag.
Zelenski je u videoporuci objavljenoj na društvenim mrežama komentarisao aktuelna dešavanja.
“Imamo značajne rezultate na istoku naš zemlje. O tome ionako ima dovoljno javnih informacija. Svi su čuli šta se desilo u Limanu, u regiji Donjeck. Ovo su za nas koraci koji mnogo govore”, kazao je Zelenski.
Zahvalio je ukrajinskim snagama.
“Trebamo osloboditi cijelu svoju teritoriju i to će biti najbolji dokaz da međunarodno pravo i ljudske vrijednosti ne može kršiti ni jedna drska država poput Rusije”, kazao je Zelenski.
Podsjetio je kako je zbog ruske aneksije četiri regije hitno zasjedalo Vijeće za nacionalnu sigurnost i odbranu.
“Danas je Ukrajina donijela odluku da se brani. Sve će biti provedeno. Radimo na pobjedi”, kazao je Zelenski.
Ranije je ukrajinska vojska saopćila kako ostvaruje napredak prema gradu Liman, smješten u Donjecku, a koji je duže vremena u rukama ruskih snaga.
Ruske snage raketirale su noćas Odesku oblast, pogođen je industrijski infrastrukturni objekt i nije bilo povrijeđenih, saopćilo je gradsko vijeće Odese, pozivajući se na ukrajinsku Operativnu komandu “Jug”.
Dva projektila, pretpostavlja se Iskanderi, pogodili su industrijski infrastrukturni objekt, oštetile električnu podstanicu i nekoliko okolnih zgrada, prenosi Interfaks Ukrajina.
Svjetska banka je saopćila da će osigurati dodatnih 530 miliona dolara podrške Ukrajini, čime će ukupna pomoć Svjetske banke Ukrajini dostići 13 milijardi dolara.
Pomoć su podržali Velika Britanija sa 500 miliona dolara i Danska sa 30 miliona dolara, navedeno je u saopćenju Svjetske banke, prenosi Reuters.
Dodaje se da je od ukupne pomoći Ukrajini od 13 milijardi dolara do sada potpuno isplaćeno 11 milijardi dolara.
Najnovija analiza Svjetske banke predviđa da će ukupni troškovi rekonstrukcije i oporavka Ukrajine u naredne tri godine biti veći od 100 milijardi dolara, izjavio je regionalni direktor Svjetske banke za istočnu Evropu Arup Banerji.
Sullivan: Nije trenutak za prijem Ukrajine u NATO
Zahtjev Ukrajine za prijem u NATO trebalo bi proceduralno razmotriti u neko drugo vrijeme, izjavio je savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost.
“Po našem mišljenju, sada je najbolji način da se Ukrajina podrži kroz praktičnu podršku ‘na terenu’, a proces u Briselu bi trebalo da se preduzme u drugo vrijeme“, rekao je Jake Sullivan novinarima u Bijeloj kući, prenio je TASS.
Ukrajina je u petak zvanično podnijela zahtev za ulazak u NATO kao vojni partner, što se poklopilo sa ceremonijom u Moskvi na kojoj je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao dokumenta o prisajedinjenju samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike, Hersonske i Zaporoške oblasti Rusiji.
“Amerika je u potpunosti spremna sa našim saveznicima iz NATO-a da brani svaki pedalj teritorije NATO-a. Svaki pedalj”, rekao je američki predsjednik Biden, uz napomenu da bi ovu poruku Moskva trebala doslovno da shvati.
Ako bi zahtjev Kijeva za članstvo bio prihvaćen, snage koje su u NATO-u bi formalno bile uvučene u rat u Ukrajini, i bile direktno suprotstavljene ruskoj vojsci, što bi potencijalno dovelo do eskalacije sukoba, prenosi Tanjug pisanje Euronewsa.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da, iako podržava pravo Ukrajine da pristupi Sjevernoatlanskom savezu, svih 30 članica treba da postigne konsenzus o tome.
Ranije je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio da je Ukrajina, kao odgovor na rusku aneksiju dijela njene teritorije podnijela formalni zahtjev za ubrzani prijem u NATO.
