Ruski veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti o osudi aneksije

Rusija je u petak upotrijebila veto kako bi spriječila usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se osuđuje aneksija četiriju ukrajinskih regija, dok su Kina i još tri države članice bile suzdržane, prenosi agencija Hina pozivajući se na AFP.

Tekst koji su pripremile Sjedinjene Američke Države i Albanija dobio je 10 glasova za, a četiri zemlje su bile suzdržane – Kina, Indija, Brazil i Gabon. Rusija je bila jedina koja je glasala protiv rezolucije.

Američka ambasadorica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield predstavila je rezoluciju koja poziva zemlje članice da ne priznaju nikakav promijenjeni status u Ukrajini i traži od Rusije da povuče svoje trupe.

Washington je signalizirao kako će tekst nakon Vijeća sigurnosti biti predstavljen i Općoj skupštini gdje nijedna od 193 države članice nema pravo veta.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je u petak da je generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres zauzeo pristran stav prema potezu Moskve da pripoji velike dijelove ukrajinskog teritorija i optužilo ga da je “instrument propagande”.

“Smatramo neprihvatljivim da se generalni sekretar UN-a pretvara u instrument propagande i pritiska na države članice kada bi se trebao rukovoditi Poveljom UN-a u cijelosti”, rekla je glasnogovornica Marija Zaharova u izjavi.

Guterres je u četvrtak rekao da ruski planovi da pripoji četiri ukrajinske regije predstavljaju “opasnu eskalaciju” koja bi mogla ugroziti izglede za mir u regiji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je na svečanosti u Kremlju potpisao odluku o pripojenju Luhanska, Donjecka, Hersona i Zaporožje Ukrajini.

Zaharova je rekla i da je rusko ministarstvo primilo na znanje Guterresove pristrane izjave da ruska aneksija teritorija neće imati nikakvu pravnu snagu i zaslužuje osudu, istaknuvši da generalni sekretar nema ovlasti tumačiti odredbe Povelje UN-a.

“Željeli bismo podsjetiti da na temelju članka 97. Povelje UN-a glavni tajnik ima ulogu glavnog administrativnog službenika organizacije… koji nema ovlasti davati pristrane političke izjave u ime cijele organizacije”, istaknula je Zaharova.

Guterres je ranije rekao i da će bilo kakva odluka o pridruživanju ukrajinskih regija Rusiji biti ništavna, nevažeća i da je treba osuditi, ocijenivši da se referendumi o pripojenju ne mogu opisati kao istinsko izražavanje narodne volje.

Nedavni ruski postupci predstavljaju najozbiljniju eskalaciju od početka agresije na Ukrajinu u februaru, rekao je u petak generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

“Putin je mobilizirao još stotine hiljada vojnika, neodgovorno je zveckao nuklearnim oružjem i sada nezakonito pripojio dodatni ukrajinski teritorij. Ukupno, ovo predstavlja najozbiljniju eskalaciju od početka rata”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

Istaknuo je da je NATO ponovno potvrđuje svoju “nepokolebljivu podršku” nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine te da ga ruski predsjednik Vladimir Putin neće spriječiti da podupre zemlju u odbrani od Rusije.

Stoltenberg je osudio rusku aneksiju četiriju ukrajinskih pokrajina kao “ilegalnu i nelegitimnu”.

“Ovo je najveći pokušaj aneksije evropskog teritorija silom od Drugog svjetskog rata”, rekao je Stoltenberg novinarima.

“Članice NATO-a ne priznaju i neće priznati bilo koji dio ovog teritorija kao dio Rusije”, rekao je, pozivajući sve države da odbace aneksiju.

Što se tiče ukrajinskog zahtjeva za pristupanju NATO-u, Stoltenberg je rekao da odluku mora donijeti svih 30 članica konsenzusom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je u petak da će Ukrajina službeno zatražiti ubrzani prijem u NATO i kazao da je Kijev spreman razgovarati s Rusijom, ali ne dok joj je Putin predsjednik.

Putin je u petak potpisao odluku o pripajanju četiriju okupiranih istočnih  ukrajinskih regija i potom pozvao Ukrajinu da položi oružje i pregovara.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odgovorio je da ne kani pregovarati s Rusijom sve dok je Vladimir Putin na vlasti, najavivši i da će Ukrajina službeno zatražiti “ubrzano članstvo u NATO-u”.

“Ukrajina neće pregovarati s Rusijom sve dok je Putin predsjednik Ruske Federacije. Pregovarat ćemo s novim predsjednikom”, rekao je u online video-snimci nedugo nakon što je Kremlj formalizirao aneksiju četiriju ukrajinskih regija.

Nedugo nakon toga Zelenskij je najavio i da će Ukrajina potpisati ubrzani zahtjev za članstvom u NATO-u.

“Poduzimamo odlučujuć korak, a to je potpisivanje zahtjeva Ukrajine za ubrzanim članstvom u NATO-u”, rekao je u video-snimci objavljenoj na društvenim mrežama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ovom trenutku ne planira da posjeti nove teritorije Rusije, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Još uvijek ne, ima puno posla koji bi trebalo da se uradi, ali vremenom će se to sigurno dogoditi”, rekao je Peskov novinarima, a prenijela agencija RIA Novosti.

Putin je ranije danas u Kremlju potpisao dokumente o pristupanju četiri nove teritorije u sastav Ruske Federacije.

On je sa liderima samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR) Denisom Pušilinom i Leonidom Pasečnikom, kao i sa načelnicima Zaporoške i Hersonske oblasti Jevgenijem Balickim i Vladimirom Saldom potpisao sporazume o pristupanju ove četiri teritorije u sastav Ruske Federacije.

Putin je proglasio Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje kao četiri “nove regije” Rusije nakon glasova o pripajanju ukrajinskih teritorija koje je djelomično okupirala Rusija.

Obraćajući se na ceremoniji u Kremlju, Putin je rekao da je uključivanje regija u Rusiju “volja miliona ljudi”.

Njegovi komentari izazvali su oduševljeni pljesak publike, među kojima su bili i čelnici četiri ukrajinske regije postavljeni u Moskvi.

Kijev i njegovi zapadni saveznici rekli su da su glasovi o aneksiji u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju prekršili međunarodno pravo i odbacili rezultate kao besmislene.

Moskva je saopćila da su rezultati pokazali da su građani velikom većinom za pridruživanje Rusiji.

Zemlje Evropske unije postigle su inicijalni dogovor o osmom paketu sankcija protiv Rusije, rekli su danas neimenovani diplomatski izvori za Reuters.

Prema njihovim riječima, izaslanici 27 zemalja EU-a u Briselu danas su razgovarali o prijedlogu sankcija protiv Rusije i dali početno zeleno svetlo, a konačno odobrenje se očekuje sljedeće sedmice.

Kako su rekli izvori, zemlje članice EU-a trebaju jednoglasno donijeti odluku o uvođenju sankcija i, ukoliko bi se pokazalo da je suviše teško prevazići njihove međusobne razlike, to pitanje bi bilo proslijeđeno liderima zemalja EU-a koji se sastaju u Pragu 6. i 7. oktobra, prenio je Tanjug.

Evropska komisija je u srijedu predložila osmi paket sankcija protiv Rusije, uključujući ograničavanje cijene ruske nafte i daljnje ograničavanje trgovine visokotehnološkim proizvodima.

Čelnik separatističkih vlasti koje podržava Rusija u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjecku rekao je u petak da je rusko uporište Liman, na sjeveru regije, “poluokruženo” snagama ukrajinske vojske i da su vijesti s fronta “alarmantne”.

U poruci objavljenoj na Telegramu, Denis Pušilin, čelnik samozvane “Narodne Republike Donjeck”, rekao je da sela Jampil i Drobiševe u blizini Limana “više ne kontroliramo u potpunosti”.

Rusija je Liman, koji je prije rata imao oko 20.000 stanovnika, zauzela u maju nakon duge bitke.

Liman je u središtu obnovljenih borbi otkako je Ukrajina ovog mjeseca u munjevitoj kontraofanzivi razbila ruske snage u obližnjoj regiji Harkovu, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

(Hina) xbv yps

foto na naslovnici. N1