Britanija pooštrila sankcije Moskvi nakon ‘nezakonitih’ referenduma u Ukrajini
- Ukrajinske i ruske snage vode teške borbe u različitim dijelovima Ukrajine, dok se privode kraju referendumi u samoproglašenim republikama Donjeck i Luganjsk te oblastima Herson i Zaporožje.
- Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da vojna situacija u regiji Donjeck, na istoku zemlje, teška, istakavši da im je ta regija strateški prioritet.
Rusija protjerala japanskog konzula uz optužbu o špijunaži
Ruska sigurnosna služba FSB optužila je japanskog konzula u Vladivostoku da se pokušao domoći tajnih informacija o ekonomskim posljedicama sankcija i zatražila od njega da napusti Rusiju.
FSB je uhapsio konzula Motokija Tatsunorija i pustio ga na slobodu nakon nekoliko sati, a Tokio je uložio “oštar protest” zbog pritvaranja i signalizirao da bi mogao uzvratiti istom mjerom, rekao je novinarima na brifingu vladin glasnogovornik Hirokazu Matsuno.
Konzul Tatsunori proglašen je personom non gratom nakon što je uhvaćen u primanju tajnih informacija o ekonomskim posljedicama zapadnih sankcija na ruskom dalekom istoku, objavio je FSB.
Povjerljive informacije uključivale su i onu o saradnji Rusije s neimenovanom zemljom u azijsko-pacifičkoj regiji, navela je ruska sigurnosna služba, a konzul je za njih dao “novčanu nagradu”, prenosi Reuters.
Moskva je diplomatskim kanalima protestovala kod japanske vlade zbog konzulovih postupaka, dodao je FSB.
Ruske su se vlasti pri hapšenju poslužile “zastrašivanjem”, vezavši konzulu ruke i stavivši mu povez preko očiju, što predstavlja “očiglednu povredu Bečke konvencije o diplomatskim odnosima”, ustvrdio je glasnogovornik japanske vlade.
“Pritvoreni konzul nije napravio ništa protuzakonito”, naglasio je Matsuno, dodavši da je zamjenik japanskog ministra vanjskih poslova ruskom ambasadoru rekao da Tokio “mora poduzeti ekvivalentne korake”, zatraživši od Moskve službeno izvinjenje.
Konzul nije imao nikakvih zdravstvenih problema i napustit će Rusiju do srijede, dodao je japanski dužnosnik.
Zelenski: Donjeck je prioritet Ukrajine
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da vojna situacija u regiji Donjeck na istoku zemlje teška, istakavši da im je ta regija strateški prioritet.
“Situacija u Donjecku je naročito teška”, rekao je Zelenski u svom noćnom videoobraćanju. “Radimo sve da obuzdamo neprijateljske aktivnosti. Ovo je trenutno naš cilj broj jedan jer je Donbas još uvijek cilj broj 1 okupatorima.”
Otkako su ruske snage napale Ukrajinu krajem februara, okupirale su gotovo cijelu regiju Luganjsk i polako napreduju kroz Donjeck – dvije pokrajine koje čine Donbas.
U granatiranju Zaporožja ima povrijeđenih
U granatiranju Zaporožja ima povrijeđenih, a izbio je požar, saopćio je sekretar gradskog vijeća Anatolij Kurtev.
Prethodno je šef oblasne vojne administracije Oleksandar Staruh saopćio da su pogođeni infrastrukturni objekti u gradu, prenosi Interfax Ukrajina.
Staruh je pozvao građane da ne napuštaju skloništa jer postoji mogućnost ponovnih napada, navodi Unian.
Sukobi u Ukrajini se nastavljaju, danas kraj referenduma
Ukrajinske i ruske snage vode teške borbe u različitim dijelovima Ukrajine, dok se danas privode kraju referendumi u samoproglašenim Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici i oblastima Hersona i Zaporožja.
Došlo je i do sukoba u oblasti Harkova na sjeveroistoku, koji je bio fokus ukrajinske kontraofanzive ovog mjeseca.
Ukrajinske snage su nastavile sa naporima da stave van upotrebe četiri mosta i druge riječne prelaze kako bi poremetile linije snabdijevanja ruskih snaga na jugu.
Južna komanda Oružanih snaga Ukrajine saopćila je da je u njenoj kontraofanzivi na Herson neprijatelj izgubio 77 vojnika, šest tenkova, pet haubica, tri protivvazdušna sistema i 14 oklopnih vozila.
Reuters navodi da nije mogao nezavisno provjeriti ove izvještaje sa ratišta.
Moskva vjeruje da će pripojiti oblasti Hersona, Luganjska, Donjecka i Zaporožja, na istoku i jugu, koje čine oko 15 posto Ukrajine, nakon izjašnjavanja na referendumu koje su tamo organizovale proruske snage.
Nijedna od ovih oblasti nije u potpunosti pod kontrolom Moskve i borbe su u toku duž cijele linije fronta, a ukrajinske snage izvještavaju o daljem napredovanju otkako su ranije ovog mjeseca porazile ruske trupe u u Harkovskoj oblasti, navodi britanska agencija.
Glasanje o pridruživanju Rusiji počelo je u petak u tim regionima i trebalo bi da se završi danas. Kijev i većina zemalja odbacili su ove referendume i obećali da neće priznati njegove rezultate.
Rutte: Holandija će pojačati vojnu pomoć Ukrajini
Holandija će pojačati vojnu podršku Ukrajini i uvešće nove sankcije Rusije, izjavio je danas premijer Holandije Mark Rutte.
Nakon razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Rutte je rekao da će pripremiti odgovor na rusku mobilizaciju i referendume na istoku Ukrajine, prenio je Gurdijan.
Holandski premijer Rutte izjavio je ranije da je naredba o mobilizaciji koju je donio ruski predsjednik Vladimir Putin znak panike u Kremlju i da to ne treba shvatiti kao direktnu prijetnju totalnim ratom protiv Zapada.
Advokat: Snowden neće dobiti poziv za mobilizaciju
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je odluku kojom se bivšem uposleniku američke Agencije za nacionalnu sigurnost Edwardu Snowdenu daje rusko državljanstvo.
Snowden nije služio u ruskoj vojsci, pa neće dobiti poziv za mobilizaciju, izjavio je za RIA Novosti njegov advokat u Rusiji Anatolij Kucerena.
“On nije služio u ruskoj vojsci, pa prema našem sadašnjem zakonodavstvu ne spada u kategoriju građana koja je sada pozvana. Znate da sada pozivaju rezerviste koji su služili”, dodao je Kucerena.
Snowden je 2013. godine tajnim dokumentima razotkrio aktivnosti obavještajne misije SAD-a širom svijeta, a od tada je na osnovu stalnog boravka živio u Rusiji.
Njegova tadašnja djevojka Millis 2014. mu se pridružila u Rusiji. Vjenčali su se 2017. godine i dobili sina 2020.
London pooštrio sankcije Moskvi nakon ‘nezakonitih’ referenduma u Ukrajini
London je u ponedjeljak objavio da uvodi nove sankcije Rusiji kao odgovor na “nezakonite” referendume o pripojenju organizirane u četirima ukrajinskim oblastima pod potpunom ili djelomičnom kontrolom Moskve.
“Sankcije koje danas uvodimo ciljaju sve koji stoje iza ovih izbornih farsa te pojedince koji i dalje podupiru rat što ga je počela ruska vlast”, rekao je britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly, prenosi se u saopćenju.
Među 92 pravna subjekta na meti sankcija su “ruski visoki dužnosnici koji su organizirali nezakonite referenduma u četirima ukrajinskim oblastima te Putinova najomiljenija agencija za odnose s javnošću”, navodi se u saopćenju.
Riječ je o 33 osobe upućene na područja na kojima su se održali referendumi iz agencija IMA Consulting koja je “organizirala javne kampanje za ove farse od referenduma”, napose kako bi “branili svoj lažni legitimitet u Rusiji”, dodaje ministarstvo.
Četvorica oligarha dodana su uz to na popis osoba pod britanskim sankcijama. To su God Nisanov i Zarah Ilijev, dvojica direktora građevinskih tvrtki, Iskander Mahmudov, izvršni direktor dviju metalurških tvrtki i Igor Makarov, predsjednik grupacije Areti koja posluje u sektoru plina i nafte.
Velika Britanija je dosad sankcionirala više od 1.200 fizičkih i 120 pravnih osoba, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu krajem veljače.
EU će odložiti odluku o ograničenju cijena ruske nafte
Evropska unija (EU) će odložiti donošenje odluke o uvođenju ograničenja na cijene ruske nafte zbog neslaganja među zemljama članicama bloka, javila je danas agencija “Bloomberg” pozivajući se na pouzdane izvore.
Prema “Bloombergovim” sagovornicima, brojne zemlje Unije, među kojima su pored drugih i Mađarska i Kipar, protive se uvođenju limita na cijenu ruske nafte.
Takve odluke u EU se donose isključivo jednoglasno, prenosi Tas s.
Grossi: Svijet na historijskoj prekretnici
Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) IAEA Rafael Manuel Grossi istakao je danas, povodom Generalne skupštine agencije UN-a u Beču, da se svijet nalazi pred velikom historijskom prekretnicom.
Grossi je rekao da je svijet suočen sa mnogo izazova, od izazova bezbjednosti snabdijevanja energijom do sigurnosti snabdijevanja namirnicama.
„Sve su to problemi i izazovi gdje IAEA, kao organizacija koja stavlja nauku i hajtek dostignuća na raspolaganje građanima, može dati svoj doprinos u njihovom prevazilaženju“, objasnio je Grosi.
Orban kaže da su europske sankcije Rusiji imale suprotan učinak
Mađarska se treba pripremiti za produžen rat u susjednoj Ukrajini, rekao je u ponedjeljak mađarski premijer Viktor Orban i kritizirao sankcije Evropske unije Rusiji za koje kaže da su imale suprotan učinak i utjecale na veće cijene energenata.
Orban, dugo u sukobu s EU-om zbog nekih njegovih politika koje Bruxelles smatra antidemokratskim, pozvao je na primirje i rekao da sankcije Rusiji zadaju udarac evropskoj ekonomiji.
Orban je ponovno izabran za četvrti uzastopni mandat u aprilu, a sada se suočava sa sve većom inflacijom, padom povjerenja potrošača i izgledima za recesiju iduće godine.
Rekao je parlamentu da ne iznenađuje što padaju evropske vlade, misleći na izbore u Italiji u nedjelju nakon kojih se čini da će Giorgia Meloni voditi najdesniju talijansku vladu od Drugog svjetskog rata.
“Sa sigurnošću možemo reći da su Evropljani zbog sankcija postali siromašniji, dok Rusija nije pala na koljena”, rekao je Orban. “Ovo oružje je imalo suprotan učinak, sankcijama je Evropa pucala sama sebi u nogu”, naglasio je.
“Čekamo odgovor, cijela Evropa čeka odgovor iz Bruxellesa koliko dugo ćemo to raditi”, rekao je Orban, dodavši da je vrijeme za razgovor sa Sjedinjenim Državama o sankcijama.
Orban, čija vlada pregovara s Evropskom komisijom o deblokadi milijarda eura iz EU fondova zbog zabrinutosti oko vladavine prava u Mađarskoj, rekao je da će njegova vlada pokrenuti “nacionalne konzultacije” i pitati Mađare što misle o sankcijama.
Orban je ranije koristio ovaj alat za kampanju kako bi ojačao domaću podršku svojoj stranci Fidesz u politikama poput prava homoseksualaca ili migracija.
Mađarski premijer je rekao da je njegova vlada revidirala svoju dugoročnu energetsku strategiju te namjerava reformirati elektroenergetski sustav i produžiti pogonski vijek nuklearne elektrane Paks, s ukupno 32 velike investicije koje se planiraju financirati sredstvima EU-a.
“Ako nam briselski birokrati ne daju ovaj novac, na koji Mađarska ima pravo, onda ćemo potrebna sredstva dobiti iz drugih financijskih izvora”, rekao je Orban, dodajući da je Mađarska započela razgovore s EU-om i “drugim međunarodnim partnerima”. Nije pojasnio svoju izjavu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da nisu donesene nikakve odluke o zatvaranju granica Ruske Federacije.
“Ne znam ništa o tome. U ovom trenutku, nisu donesene nikakve odluke u vezi sa tim”, rekao je Peskov odgovarajući na pitanje novinara, preneo je Interfaks.
Prema njegovim riječima, neki pozivi za mobilizaciju izdati su greškom i te greške će biti ispravljene, prenio je Reuters.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je 21. septembra naredio djelimičnu mobilizaciju, a prema riječima ministra odbrane Sergeja Šojgua, 300.000 ljudi će biti pozvano u rezerviste, prevashodno oni koji imaju iskustvo u borbi i vještine koje se traže u armiji. Naredba o djelimičnoj mobilizaciji izazvala je proteste širom zemlje, hapšenje demonstranata, kao i odlazak ruskih državljana iz zemlje.
Kontakti Moskve i Washingtona u vezi s nuklearnim naoružanjem na odgovarajućem su nivou, ali se odvijaju sporadično, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
“Postoje kanali za dijalog, ali razgovori se vode sporadično što bar omogućava razmjenu hitnih informacija o uzajamnim pozicijama (i potezima)”, rekao je Peskov.
Ruski muškarci bježe u susjednu Gruziju kako bi izbjegli pozive da se bore u ratu s kojim se ne slažu nakon naredbe ruskog predsjednika Vladimira Putina da se mobiliziraju stotine hiljada rezervista za sukob u Ukrajini.
Jučer je čekanje za ulazak u Gruziju doseglo 48 sati, s više od 3.l000 vozila u redu za prelazak granice, izvijestili su ruski državni mediji pozivajući se na lokalne dužnosnike.
Gruzijski glavni grad Tbilisi već je zabilježio dolazak oko 40.000 Rusa otkako je Moskva napala Ukrajinu 24. februara, prema vladinoj statistici.
“Kada smo saznali za mobilizaciju, ostavili smo sve kod kuće i uskočili u auto”, rekao je Dmitrij Kurilijunok za Reuters u Tbilisiju.
Tačan broj ljudi koji su napustili Rusiju otkako je Putin prošle srijede objavio ono što je nazvao “djelomičnom mobilizacijom” nije poznat.
Scene poput onih na rusko-gruzijskoj granici mogle su se vidjeti i na prelazima s Kazahstanom, Finskom i Mongolijom. Sve ove zemlje su izvijestile o velikim kolonama. Rusija nije zatvorila svoje granice, a činilo se da graničari općenito puštaju ljude da odu.
Cavusoglu: Putin razmatra da se vrati pregovorima sa Ukrajinom
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao turskom lideru Recepu Tayyipu Erdoganu da postoji mogućnost da se vrati pregovorima sa Kijevom, ali pod novim uslovima.
Cavusoglu je naveo da je Putin to iznio u razgovorima sa turskim kolegom na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju, koji je nedavno održan u Samarkandu, prenose RIA Novosti.
“U toku pregovora sa našim predsjednikom, Putin je iznio mogućnost povratka na pregovore sa Kijevom, ali pod novonastalim uslovima”, rekao je Cavusoglu.
U Poljskoj stupila na snagu zabrana ulaska ruskim državljanima
U Poljskoj je stupila na snagu zabrana ulaska ruskim državljanima koji dolaze morskim i vazdušnim putem. Poljska je ranije zabranila ruskim državljanima da uđu u zemlju i kopnenim putem, podsjeća ruska agencija TASS.
Poljski ministar unutrašnjih poslova Mariusz Kaminski 19. septembra je izrekao uputstva za pooštravanje pravila ulaska za Ruse nakon dogovora sa vlastima Estonije, Litvanije i Latvije, koje su zabranile ulaz ruskim državljanima koji imaju šengensku vizu, a putuju u turističke, kulturne, sportske i poslovne svrhe.
Poljska neće dozvoliti ulaz ruskim državljanima koji imaju šengenske vize koju je izdala druga zemlja. Međutim, postoje izuzeci, uključujući disidente, humanitarne slučajeve, istraživače, članove diplomatskih misija, studente poljskih obrazovnih institucija i ribare.
Poljska je prekinula izdavanje turističkih viza ruskim državljanima prije nekoliko mjeseci. Samo diplomate, vozači kamiona, članovi porodica državljana Poljske i drugih građana EU-a, kao i lica koja putuju zbog humanitarnih akcija, imaju pravo na vizu Poljske.
Blizu 17.000 ruskih državljana prešlo je granicu sa Finskom tokom vikenda, što je porast od 80 posto u odnosu na sedam dana ranije, saopćile su finske vlasti.
Iz finske granične službe za Reuters je rečeno da se granični saobraćaj rano jutros smanjio, ali da je promet ostao veći nego prethodnih sedmica.
“Redovi su i dalje nešto duži nego što su to obično bili od pandemije”, navedeno je iz službe.
Putin: Zapad prema Rusiji mora da se odnosi sa poštovanjem
Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da Zapad prema Rusiji mora da se odnosi s poštovanjem.
Putin je to rekao na sastanku sa bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom, komentirajući Lukašenkove riječi da Minsk neće razgovarati sa Zapadom bez poštovanja, prenose RIA Novosti.
“Ko želi da živi u miru sa nama i da nas poštuje, mi smo otvoreni. Ali niko neće trpiti poniženje”, rekao je Lukašenko, koji boravi u radnoj posjeti Rusiji.
Poljska energetska kompanija PGNiG i norveška kompanija Equinor potpisali su desetogodišnji ugovor o prodaji prirodnog gasa do 2,4 milijarde kubnih metara godišnje.
Kako je saopćeno iz PGNIG-a, prirodni gas u okviru sporazuma će biti isporučivan gasovodom “Baltic Pipe”, koji će biti otvoren 1. oktobra, prenosi Anadolija.
Sporazum će važiti od 1. januara 2023. do 1. januara 2033. godine. Norveški prirodni gas će se prvo transportovati u Dansku, a zatim u Poljsku preko gasovoda “Baltic Pipea”.
Popunjenost skladišta prirodnog gasa u Poljskoj trenutno iznosi oko 98 posto.
Ukrajina je u nedavno oslobođenom Izjumu otkrila još dvije masovne grobnice sa stotinama tijela, objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
“Danas sam dobio još informacija. Pronašli su još dvije masovne grobnice sa stotinama tijela. Govorimo o malom gradu Izjumu”, rekao je Zelenski u razgovoru za CBS, pozvavši pritom i na nove sankcije Rusiji.
!Sankcije se trebaju nastaviti. One će imati politički, ali i finansijski utjecaj.”
Ruske vlasti nisu još komentirale tvrdnju ukrajinskog predsjednika o grobnicama u gradu na sjeveroistoku napadnute države, no Moskva je dosad negirala sve joj pripisane zločine i napade na civile.
Ruske snage ponovo napale Odesu dronovima
Ruske snage ponovo su napale Odesu dronovima, jedan od njih je oborila protivvazdušna odbrana, a dva su pogodila objekat vojne infrastrukture, saopćio je šef oblasne vojne administracije Sergij Bratčuk.
Naveo je da je zbog požara i detonacije municije evakuisano stanovništvo, prenosi Interfaks Ukrajina.
Prema prvim informacijama nema povrijeđenih, a u toku je gašenje požara.
Blinken: Bili smo u kontaktu sa Rusijom zbog prijetnji nuklearnim oružjem
Američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je da je Washington bio u direktnom kontaktu sa Moskvom zbog prijetnji upotrebe nuklearnog oružja.
“Da, bili smo u kontaktu. Veoma je važno da Moskva čuje i zna da bi posljedice bile užasne. I mi smo to vrlo jasno rekli”, rekao je Blinken u intervjuu za CBS, odgovarajući na pitanje da li su SAD bile u kontaktu sa Rusijom zbog prijetnje nuklearnim ratom.
Kako je rekao Blinken, Kremlj ima nuklearni “lanac komandovanja”, ali je i neizvjesno da li bi iko rekao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu “ne” ukoliko on odluči da upotrijebi nuklearno oružje.
Američki državni sekretar je odbio podijeliti detalje o tome kako će SAD reagovati na eventualnu upotrebu nuklearnog oružja, ali je rekao da administracija ima plan.
“Predsjednik Biden je odlučan da, pošto radimo sve što možemo da pomognemo Ukrajincima da se brane, kao što radimo sve što možemo da okupimo druge zemlje da izvrše pritisak na Rusiju, ovaj rat ne bude proširen”, rekao je Blinken u odgovoru na pitanje da li je to plan koji bi spriječio Treći svetski rat.
Zelenski Rusima:Oduprite se mobilizaciji ili se predajte
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je Ruse da se odupru mobilizaciji, a one koji su već na frontu da se prvom prilikom predaju Oružanim snagama Ukrajine.
Zelenski je u videoobraćanju, koje je dijelom bilo na ruskom jeziku, pozvao Ruse da se ne odazivaju na mobilizaciju, da bježe ili da se prvom prilikom predaju ukrajinskim snagama u zarobljeništvo, prenosi Ukrinform.
Evropska unija mora prestati uvoziti dijamante iz Rusije, navelo je pet od 27 zemalja EU-a u zajedničkom prijedlogu, u koji je uvid imala agencija Reuters.
Ova odluka bi morala da biti jednoglasna kako bi postala dio nove runde sankcija usmjerenih protiv Ruske Federacije, što je do sada odbijala Belgija – u kojoj se nalazi najveći svjetski centar trgovine dijamantima, Antwerpen.
Evropska komisija bi tokom naredne sednuce trebala iznijeti zvaničan prijedlog za dodatne sankcije protiv Moskve, navodi Reuters.
Poljska, Irska, Litvanija, Estonija i Latvija predložile su zabranu uvoza dijamanata iz Rusije, gdje je kompanija “Alrosa” najveći svjetski proizvođač nebrušenog dragog kamenja.
Predstavnik Svjetskog centar za dijamante u Antwerpenu rekao je da bi sankcije oduzele oko 30 posto poslovanja i koristile suparničkim trgovinskim centrima, dodajući da bi klijentima trebalo dozvoliti da sami odluče da li žele ruske dragulje.
Reuters dodaje da belgijsko ministarstvo vanjskih poslova i diplomatsko predstavništvo pri EU nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Nakon prijedloga Evropske komisije o novim sankcijama, diplomate i ministri će voditi pregovore dok ne postignu konsenzus, a u suprotnom ovo pitanje ide pred nacionalne lidere koji će se sastati u Pragu 6. i 7. oktobra, dodaje britanska agencija.
Japan zabranio izvoz povezan s hemijskim oružjem Rusiji, zabrinut zbog prijetnji
Japan je odlučio zabraniti izvoz robe povezane s hemijskim oružjem u Rusiju, što je dodatna sankcija Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, dok je Tokio “duboko zabrinut” zbog moguće upotrebe nuklearnog oružja, poručio je glavni sekretar kabineta Hirokazu Matsuno.
Japan je također dodao 21 rusku organizaciju, među kojima su naučni laboratoriji, na popis sankcioniranih tijela, navodi se u vladinom saopćenju objavljenom nakon sastanka vlade u ponedjeljak, prenosi Reuters.
Vlada je tada službeno odobrila nove sankcije koje je najavio šef japanske diplomatije na sastanku ministara vanjskih poslova grupe G7 prošle sedmice.
“Japan je duboko zabrinut zbog mogućnosti korištenja nuklearnog oružja tokom ruske invazije na Ukrajinu”, kazao je Matsuno medijima, dodajući da će Japan nastaviti podržavati Ukrajinu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se na mnogim mjestima duž linije fronta vode teške borbe sa ruskim snagama i da su pripadnici ukrajinske vojske postigli uspjeh na više položaja.
“Ostvarili smo uspjehe na više borbenih pozicija”, rekao je Zelenski u svom videoobraćanju naciji, prenio je Reuters.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da im je isporučen Nacionalni napredni raketni sistem zemlja-zrak (NASAMS) koji su dale Sjedinjene Američke Države.
Zelenski je, kao gost Margaret Brennan na CBS Newsu, govorio o najnovijim dešavanjima u ukrajinsko-ruskom ratu, prenosi agencija Anadolija.
Zahvalivši američkom predsjedniku Joeu Bidenu i američkom Kongresu na podršci Ukrajini, Zelenski je rekao: “Primili smo NASAMS. Ovo su sistemi protivzračne odbrane”.
Istakao je da ovi sistemi nisu dovoljni da zaštite objekte poput škola i bolnica od ruskih napada.
Zelenski je naglasio da se mora pružiti neophodna sigurnost i finansijska podrška za povratak Ukrajinaca u njihove domove.
Zelenskiy, koji je takođe zatražio tenkove od SAD-a, rekao je: “Ako SAD pokažu svoje vodstvo i daju nam tenkove, Njemačka i druge evropske zemlje će slijediti njihov primjer.”
Govorio je i o referendumu navodeći da su oni opasna poruka da Putin neće okončati ovaj rat”.
Na pitanje Brenan da li vjeruje da će biti mira u Evropi sve dok Putin ostane na vlasti, Zelenski je odgovorio: “Ne, postoji samo jedan odgovor na to, a to je ne.”
Kazahstan, jedan od najbližih saveznika Rusije, neće priznati moguću rusku aneksiju istočnih regija Ukrajine nakon tamošnjih referenduma, priopćilo je u ponedjeljak Ministarstvo vanjskih poslova te srednjoazijske zemlje.
Glasanje je održano u četiri ukrajinske regije koje uglavnom drže ruske snage, što je početak plana predsjednika Vladimira Putina da Rusiji pripoji veliki dio Ukrajine.
Zapad tvrdi da je riječ o kršenju međunarodnog prava koje značajno eskalira rat u zemlji.
“Što se tiče održavanja referenduma… Kazahstan polazi od načela teritorijalne cjelovitosti država, njihove suverene jednakosti i mirnog suživota”, rekao je glasnogovornik ministarstva Aibek Smadijarov.
Kazahstanski predsjednik Kasim-Jomart Tokajev više je puta pozivao na rješavanje ukrajinskog sukoba u skladu s poveljom Ujedinjenih nacija.
(EPA)
foto na naslovnici: DW.com
Ukrajinske i ruske snage vode teške borbe u različitim dijelovima Ukrajine, dok se privode kraju referendumi u samoproglašenim republikama Donjeck i Luganjsk te oblastima Herson i Zaporožje.Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da vojna situacija u regiji Donjeck, na istoku zemlje, teška, istakavši da im je ta regija strateški prioritet.
