Rusi priznali napredak Ukrajinaca, prebacuju teško naoružanje oko Harkova
- SAD uveo sankcije iranskim kompanijama zbog prodaje dronova Rusiji.
- Američki general kaže da je Ukrajina pogodila više od 400 ruskih meta Himarsom.
Rusija prebacuje teško naoružanje u oblast Harkova
Ruska vojska raspoređuje teške sisteme bacača plamena TOS-1A Solncepek u pravcu Harkova, a na tom području vode se intenzivne borbe sa ukrajinskim trupama koje su 7. septembra krenule u kontraofanzivu, javlja RIA Novosti.
TOS-1A su dizajnirani da uništavaju ljudstvo, opremu i utvrđenja termobaričkom municijom kalibra 220 mm, od koje se ne može sakriti u zemunicama, napominje ruska agencija.
Ministarstvo odbrane prethodno je objavilo snimke prebacivanja trupa i opreme, odnosno višecjevnih raketnih sistema (MLRS) Uragan, vojnih kamiona KamAZ, artiljerijskih oruđa Msta i borbenih vozila pješadije.
Ruski adminstrator Harkova Vitalij Gančev priznao je ranije danas da je napredovanje Ukrajine u oblasti Harkova bilo “veoma oštro i brzo” i da su ukrajinske snage ponovo zauzele brojna naselja.
Šef NATO saveza smatra da je rat u Ukrajini u ‘kritičnoj fazi’
Ruski rat u Ukrajini ulazi u “kritičnu fazu” zahvaljujući kontraofanzivi Kijeva, prema riječima generalnog sekretara NATO saveza Jensa Stoltenberga.
“Ukrajinske snage uspjele su zaustaviti ofanzivu Moskve u Donbasu, napasti iza ruskih linija i ponovno zauzeti teritoriju”, rekao je tokom konferencije za medije s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom.
“Samo u nekoliko proteklih dana, vidjeli smo daljnji napredak i na jugu u Hersonu i na istoku u regiji Harkov.”
Rekao je da to pokazuje “hrabrost, vještinu i odlučnost ukrajinskih snaga. I pokazuje da je naša podrška svakodnevno čini razliku na ratištu.”
Solidarnost Zapada ne smije sada posustati, uprkos energetskoj krizi i rastućim troškovima života.
“Međutim, cijena koju mi plaćamo mjeri se u novcu, dok se cijena koju plaćaju Ukrajinci mjeri u životima”, rekao je Stoltenberg. “I svi mi ćemo platiti puno veću cijenu ako Rusija i drugi autoritativni režimi vide da se njihova agresija nagrađuje.”
“Ako se Rusija prestane boriti, bit će mir. Ako se Ukrajina prestane boriti, prestat će postojati kao nezavisna nacija.” Tako da moramo nastaviti, rekao je “zbog Ukrajine i zbog nas.”
Ruski adminstrator Harkova priznao ukrajinsko napredovanje
Napredovanje Ukrajine u oblasti Harkov bilo je “veoma oštro i brzo” i ukrajinske snage su ponovo zauzele brojna naselja, rekao je administrator dijelova regije pod ruskom kontrolom u direktnom online prenosu.
“Proboj neprijatelja se odbija koliko god je to moguće, ali nekoliko naselja je već došlo pod kontrolu ukrajinskih oružanih formacija”, naveo je Vitalij Gančev, šef administracije u oblasti Harkov koju podržava Rusija, prenosi Reuters.
Ministri finansija Evropske unije odobrili su na sastanku u Pragu Ukrajini zajam od pet milijardi eura kako bi škole, bolnice i druge ustanove nastavile da rade.
Zajam, koji će biti podržan garancijama zemalja članica EU, dio je paketa pomoći vrijednog devet milijardi eura usvojenog u maju.
Prva milijarda eura upućena je u Ukrajinu u augustu, a prema riječima češkog ministra finansija Zbinjeka Stanjure, na narednim sastancima bit će odlučeno kako će preostale tri milijarde biti podijeljene u zajmove i grantove.
Ministri su razmatrali i dugoročne opcije za pomoć Ukrajini u finansiranju obnove u budućnosti, kao i mogućnosti za kratkoročne investicije, prenosi Reuters.
U izvještaju koji su izdale Svjetska banka, ukrajinska vlada i Evropska komisija procjenjuje se da je do 1. juna Ukrajina pretrpjela direktnu štetu od rata u iznosu od 97 milijardi dolara, a da bi obnova zemlje mogla da košta skoro 350 milijardi dolara.
IAEA: Granatiranje pored elektrane Zaporožje ‘neodrživo’
Granatiranje je uništilo elektroenergetsku infrastrukturu u ukrajinskom gradu Enerhodaru u kojem živi osoblje ruske nuklearne elektrane Zaporožje, što predstavlja sve veću prijetnju elektrani, saopćila je UN-ova organizacija za nuklearni nadzor.
Električni vodovi izvan elektrane, vitalna linija odbrane od potencijalnog topljenja jezgre reaktora, već su prekinuti, a granatiranje u Enerhodaru uzrokovalo je trajni nestanak struje.
To je potaknulo Ukrajinu da kaže da će možda morati zatvoriti posljednji operativni reaktor koji opskrbljuje Zaporožje energijom, uključujući rashladne sisteme za nuklearno gorivo elektrane.
“Ovo je neodrživa situacija i postaje sve nesigurnija. Enerhodar je pao u mrak. Elektrana nema struju izvana. I vidjeli smo da je nakon popravka infrastrukture ponovno oštećena”, rekao je direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi u izjavi.
Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju za granatiranje u blizini nuklearne elektrane.
“Ovo je potpuno neprihvatljivo. To ne može izdržati”, rekao je Grossi.
“Stoga hitno pozivam na trenutni prekid granatiranja u cijelom području. Samo će to omogućiti sigurnost operativnog osoblja i trajnu obnovu napajanja Enerhodara i elektrane”.
Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je da ukrajinske snage ostvaruju određene uspjehe u operacijama u Harkovu i Hersonu.
Ukrajinske snage su ponovo zauzele više od 700 kilometara kvadratnih teritorije na jugu te na istoku Harkovske regije, gdje su napredovali i do 50 kilometara unutar ruskih linija i osvojili više od 20 sela, rekao je.
“Vidimo sada uspjeh u Hersonu, vidimo neki uspjeh u Harkovu, i to je veoma, veoma ohrabrujuće”, rekao je Austin na konferenciji za novinare u Pragu.
Ministri energetike EU zatražili su od Evropske komisije (EK) da izradi prijedloge za ograničavanje cijene prihoda snabdijevača energijom koji ne koriste gas kako bi se smanjili troškovi za krajnje potrošače, navodi se u nacrtu zaključaka današnjeg ministarskog samita u koji je Reuters imao uvid.
Ministri su, također, preporučili EK da predloži druge hitne i privremene mjere, uključujući ograničavanje cijene gasa, ali nisu podržali plan da se uvede ograničenje na cijenu gasa koji se uvozi u EU iz Rusije.
Oni su naveli da su razmatrali mogućnost ograničavanja cijene ruskog gasa, ali da je “neophodan dalji rad” na tome, prenio je Reuters.
Ministri energetike zatražili su od EU i da osmisli instrumente za hitno uspostavljanje likvidnosti u cilju pomoći učesnicima na energetskom tržištu koji su suočeni sa zahtjevima da ograniče cijene isporučenih energenata.
Ruska invazija na Ukrajinu je do 1. juna zrokovala direktnu štetu veću od 97 milijardi dolara, no ponovna izgradnja zemlje mogla bi koštati blizu 350 milijardi dolara, pokazuje izvještaj Svjetske banke, ukrajinske vlade i Evropske komisije objavljeno u petak.
Navodi se da je Ukrajina pretrpjela 252 milijarde dolara gubitka zbog poremećaja u ekonomskim tokovima i proizvodnji, kao i dodatne troškove povezane s ratom.
Očekuje se da će se raseljavanjem trećine ukupnog stanovništva Ukrajine stopa siromaštva od predratnih 2 posto povećati na 21 posto.
U izvještaju se procjenjuje da su do 1. juna potrebe ukrajinske obnove dosegle 349 milijardi dolara, što je oko 1,6 bruto domaćeg proizvoda zemlje od 200 milijardi dolara u 2021.
Od te svote, 105 milijardi dolara je kratkoročno potrebno za rješavanje hitnih prioriteta, kao što je ponovna izgradnja hiljada oštećenih ili uništenih škola i više od 500 bolnica. Također je nužno pripremiti se za nadolazeću, vjerojatno surovu zimu popravkom domova i vraćanjem grijanja, te nabavom plina.
Svi su svote preliminarne i vjerojatno će rasti kako se rat nastavlja, navodi se u izvještaju.
“Invazija će ostaviti posljedice generacijama – raseljavanjem i razdvajanjem obitelji, narušavanjem napretka, uništavanjem kulturne baštine i preokretom pozitivne ekonomske putanje i putanjom siromaštva”, navodi se.
Očekuje se da će se raseljavanjem trećine ukupnog stanovništva Ukrajine stopa siromaštva od predratnih 2 posto povećati na 21 posto (EPA) Vijeće Evropske unije donijelo je u petak odluku o potpunoj suspenziji sporazuma o pojednostavljenju izdavanja viza između EU-a i Rusije, što znači da će ruski građani plaćati veće vizne takse i duže čekati na vize.
Suspenzija sporazuma, koja stupa na snagu u ponedjeljak, povlači za sobom povećanje viznih taksi s 35 na 80 eura, morat će se podnositi dodatna dokumentacija uz zahtjeve za vize, koji će se duže obrađivati, a uvode se i restriktivnija pravila za izdavanje viza za višekratni ulazak.
“Sporazumom o pojednostavnjenju izdavanja viza državljanima pouzdanih partnera s kojima dijelimo zajedničke vrijednosti omogućuje se povlašteni pristup EU-u. Ničim izazvanim i neopravdanim agresivnim ratom, kao i neselektivnim napadima na civilno stanovništvo, Rusija je uništila to povjerenje i ugrozila temeljne vrijednosti naše međunarodne zajednice”, izjavio je češki ministar unutarnjih poslova Vít Rakušan.
“Današnja odluka direktna je posljedica djelovanja Rusije i dodatni je dokaz naše nepokolebljive predanosti Ukrajini i njezinu stanovništvu”, izjavio je češki ministar.
Sporazum o pojednostavljenju izdavanja viza između EU-a i Rusije stupio je na snagu 1. juna 2007. i njime je olakšano izdavanje viza za kratkotrajni boravak, do najviše 90 dana u razdoblju od 180 dana.
Politički dogovor o potpunoj suspenziji sporazuma o pojednostavljenom izdavanju viza postignut je prošle sedmice na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica u Pragu.
Na tom sastanku nije podržan prijedlog da se zabrani izdavanje turističkih viza ruskim građanima, što je predlagalo nekoliko država članica.
Grupa njemačkih susjeda oklijeva potpisati bilateralne sporazume s Berlinom o dijeljenju plina u slučaju krize u opskrbi, izvijestio je list Die Welt, pozivajući se na dokument ministarstva privrede.
Budući da je Rusija smanjila izvoz plina najvećoj evropskoj ekonomiji, Njemačka je s Danskom i Austrijom već dogovorila da će dijeliti plin u slučaju krize u opskrbi kako bi se izbjegla panika i smanjio rizik gomilanja zaliha goriva.
U julu ministarstvo privrede saopćilo je da je Njemačka intenzivno i dugo radila na dogovoru i s drugim susjedima, poput Poljske i Italije, no razgovori su bili teži no što se očekivalo, citira Die Welt izvještaj ministarstva parlamentarnim zastupnicima.
“Belgija, Luksemburg, Nizozemska i Poljska izbjegavaju konstruktivne pregovore i sklapanje bilateralnih sporazuma o solidarnosti”, stoji u izvještaju.
Talijanska vlada moći će ponovo pregovarati tek nakon parlamentarnih izbora koji bi trebali biti održani krajem septembra i ne može se predvidjeti kada bi Berlin mogao potpisati trilateralni sporazum sa Švicarskom i Italijom, stoji u izvještaju.
Njemački susjedi nisu ga voljni potpisati zbog neslaganja oko kompenzacije koju bi Berlin morao platiti domaćim tvrtkama za eksproprijaciju njihovog plina rezervisanog za susjede, dodaje se.
Ministarstvo privrede nije bilo odmah dostupno za komentar izvještaja.
Članice EU-a dogovorile su se u julu da će u slučaju krize u opskrbi dijeliti dio energenata i trebale bi same utvrditi praktični mehanizam provedbe tog dogovora, podsjeća Reuters.
foto na naslovnici: N1
