Grčki premijer izjavio je da je ruski rat u Ukrajini “prekretnica” u evropskom putu, naglašavajući da bi se svaka vrsta ishoda tog rata koja bi osnažila agresiju drugih zemalja morala izbjeći.
- Ruske snage granatiraju ukrajinske položaje duž cijele linije fronta, navodi Kijev
- Ruske snage izvele su raketni napad na Dnjepropetrovsku oblast
- Zastava Ukrajine je bačena na Zmijski otok iz helikoptera, ali još nije podignuta
- Ukrajina vodi razgovore s Turskom i UN-om kako bi osigurala garancije za izvoz žitarica iz ukrajinskih luka
- NATO neće promijeniti stav o članstvu Ukrajine u bliskoj budućnosti, kaže Dmitro Kuleba
Mitsotakis: Ruski rat u Ukrajini ‘prekretnica’ na evropskom putu
Grčki premijer izjavio je u utorak da je ruski rat u Ukrajini “prekretnica” u evropskom putu, naglašavajući da bi se svaka vrsta ishoda tog rata koja bi osnažila agresiju drugih zemalja morala izbjeći.
Grčka, koja je u dugotrajnom sporenju s mnogo većom susjednom Turskom koje ih je dovelo na rub rata tri puta u posljednjih pola stoljeća, izrazio je snažnu podršku Ukrajini u njenom ratu protiv ruske invazije.
“Bitka za Ukrajinu nije samo još jedno dešavanje na međunarodnoj pozornici. To je prekretnica na evropskom putu”, izjavio je premijer Kyriakos Mitsotakis u govoru u Evropskom parlamentu u Strasbourgu.
“Danas dugujemo Ukrajini da izbjegnemo svaku vrstu ‘fait accompli’ koju bi sutra mogli imitirati novi potencijalni izazivači problema”, kazao je.
Mitsotakis je naglasio da je mislio na “konstatno agresivno ponašanje Turske” s kojom su se odnosi rastuće pogoršali tokom protekle dvije godine. Iako su članice NATO-a, obje zemlje imaju višedecenijsko sporenje oko niza pitanja, među kojima su teritorijalne pretenzije u Egejskom moru i oko prava na eksploataciju energenata u istočnom Mediteranu, prenosi AP.
Bjelorusija zaplijenila dionice strancima u 190 kompanija
Bjelorusija je danas saopštila da je zaplijenila dionice strancima u 190 bjeloruskih kompanija, uključujući EPAM Sistems i Lukoil Bjelorusija, kao odgovor na sankcije Zapada za podršku ruskom napadu na Ukrajinu i za kršenje ljudskih prava, prenio je Reuters.
Uredbom objavljenom na zvaničnom zakonodavnom portalu navodi se da su dioničarima iz zemalja koje su “počinile neprijateljske akcije protiv bjeloruskih pravnih ili fizičkih lica”, zabranjeno da raspolažu svojim akcijama.
“Volvo” počeo da otpušta osoblje u Rusiji i smanjuje rad
Proizvođač kamiona “AB Volvo” počeo je da otpušta dio svog ruskog osoblja i da smanjuje operacije, ali nije donio odluku da potpuno napusti Rusiju, prenio je Reuters.
Švedska kompanija je u februaru suspendovala prodaju, servisiranje i proizvodnju u Rusiji, koja je prošle godine iznosila oko tri posto neto prodaje.
“U trenutnoj situaciji, nismo u mogućnosti da izvodimo operacije u Rusiji”, naveo je portparol švedske kompanije za Reuters.
Stoga, naglašavanju iz “Volva”, donijeli su odluku da se adaptiraju smanjivanju operacija u Rusiji i da počnu da smanjuju broj osoblja.
“Lokalni menadžment trenutno procjenjuje koliko će zaposlenih biti pogođeno ovom odlukom”, dodao je portparol.
Proizvodno mesto “Volva” se nalazi u Kalugi, u blizini Moskve, i nastaviće sa radom smanjenim tempom.
Fabrika zapošljava 600 ljudi i može da proizvede 15.000 vozila godišnje.
Završena Konferencija o obnovi Ukrajine
Učesnici međunarodne Konferencije o obnovi Ukrajine danas su u švicarskom Luganu potpisali deklaraciju koja sadrži niz principa za proces rekonstrukcije i oporavka te zemlje na koju je Rusija izvršila invaziju, a akcenat je na oštroj borbi protiv korupcije i na jačanju vladavine prava, prenosi Beta pozivajući se na AFP.
U Deklaraciji iz Lugana, koju su na kraju dvodnevnog skupa potpisali predstavnici gotovo 40 država i 15 međunarodnih organizacija, navodi se da “proces oporavka mora doprinijeti ubrzanju, produbljivanju, proširenju i realizaciji reformskih napora Ukrajine u skladu sa njenim evropskim putem”.
Potpisnici, među kojima su države saveznice Ukrajine, ali i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Evropska investiciona banka (EIB), naveli su da će snažno podržavati Ukrajinu na njenom putu ka EU. U Deklaraciji se ističe da se vladavina prava u Ukrajini “mora sistematski jačati” i da “korupcija mora biti iskorijenjena”.
FAO dobio sredstva za rješavanje problema žita u Ukrajini
Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je danas da je primila 17 miliona dolara od Japana za rješavanje problema skladištenja žitarica u Ukrajini i povećanje njenog izvoza.
Ova sredstva će pomoći Ukrajini, četvrtom izvozniku žitarica u svetu da skladišti proizvode iz ljetnje žetve u modularne kontejnere, saopštio je FAO, prenosi Tanjug.
Ukrajinske crnomorske luke prestale su da rade poslije ruske invazije, što je zaustavilo izvoz, a silosi su ostali puni žita. Cijene hrane u svjetu su skočile izazivajući globalnu krizu hrane, prenosi Reuters.
Rusija se priprema za ratnu ekonomiju
Ruski zastupnici u utorak su napravili prvi korak prema odobrenju dvaju zakona koji će vladi omogućiti da obaveže kompanije na opskrbu vojske robom a njihove zaposlenike na prekovremeni rad kako bi podržali rusku invaziju Ukrajine.
Ta je inicijativa došla nakon više od četiri mjeseca kako je Rusi zovu “posebne vojne operacije”, zbog koje su zapadne zemlje nametnule val sankcija protiv Moskve, prenosi Hina.
Prema jednom prijedlogu zakona – koji je u prvom čitanju odobrila Državna duma, donji dom parlamenta – određuje se da bi država mogla nametnuti “posebne ekonomske mjere” za vrijeme vojnih operacija te zahtijevati da kompanije opskrbljuju vojsku robom i uslugama na zahtjev ruske vlade.
Drugi prijedlog zakona, također prihvaćen u prvom čitanju, izmijenio bi zakon o radu kako bi se vladi dalo pravo reguliranja radnog vremena i određivanja slobodnih dana u određenim kompanijama.
To bi značilo da bi vlada mogla prisiliti zaposlenike kompanija koje opskrbljuju vojsku robom da rade noću, vikendom i praznicima, i bez godišnjeg odmora.
Ukrajina tvrdi da odbija rusko napredovanje u regiji Donecka
Ukrajinska vojska tvrdi da je odbila nekoliko pokušaja napredovanja ruskih snaga u regiji Donecka.
Glavni štab te regije rekao je da su ruske jedinice sjeverno od Slovjanska odbijene, prenosi Hina. Sporno je to drži elektranu u Vuhlehirsku, ali je ruski napad južno od elektrane kod Novoluhanskea odbijen.
Ruski napadi na granici s okupiranom regijom Luhansk u blizini Bilohorivke i Verhnjokamjanske također su bili neuspješni, saopćila je ukrajinska vojska.
Međutim, nešto južnije, ruske snage u Spirneu napredovale su dalje prema gradu Siversku uz masivnu artiljerijsku podršku i raspoređivanje zračnih snaga.
Osim toga, ukrajinski glavni štab izvijestio je o intenzivnoj topničkoj vatri na velikim dijelovima fronte u regijama Harkiva, Donecka, Zaporožije, Hersona i Mikolaiva. Izvršeno je i nekoliko zračnih napada, od kojih su neki uključivali i helikoptere.
Bivši pripadnik ruskog FSB-a na čelu okupirane ukrajinske regije Herson
Ruski zvaničnik Sergej Jelisejev, potekao iz moćne sigurnosne službe (FSB) preuzeo je u utorak upravljanje ukrajinskom regijom Herson, koji je Moskva okupirala.
Jelisejev, do sadašnji pomoćnik šefa vlade sjeverozapadne ruske oblasti Kalinjingrad postao je šef vlade regije Herson, objavio je sinoć preko Telegrama Vladimir Saldo koji vodi rusku okupacionu upravu, prenosi Beta.
Njegova vlada preuzela je dužnost danas, navodi se u objavi.
Pedesetjednogodišnji Jelisejev, diplomac FSB akademije, radio je u sigurnosnoj službi na funkcijama koje nisu precizirane, navodi se na internet stranici regije Kalinjingrad.
Rusija optužila Ukrajinu da muči ratne zarobljenike
Rusija je saopštila u utorak da istražuje izvještaje o mučenjima kojima su, prema njenim navodima, bili podvrgnuti ruski vojnici koje su zarobile ukrajinske snage, a oslobođeni su u razmjeni zatvorenika.
“Ruski istražni komitet provjerava činjenica o nehumanom tretmanu ruskih vojnika zarobljenika Ukrajine”, navelo je to tijelo zaduženo za krivične istrage u Rusiji, prenosi Beta.
Rusija i Ukrajina izvršile su više razmjena zatvorenika od početka ruske ofanzive u Ukrajini 24. februara. Posljednja razmjena obavljena je 29. juna kada je razmijenjeno po 144 vojnika jedne i druge strane.
Neki Rusi oslobođeni tom prilikom ukazali su na brojne slučajeve nasilja kojima su bili podvrgnuti tokom zatvaranja, navodi se u saopštenju i govori o udarcima, mučenjima strujom, uskraćivanjima vode i hrane.
Rusija je prošle sedmice saopštila da drži više od 6.000 ukrajinskih ratnih zarobljenika, ne navodeći koliko ima ruskih zarobljenika u Ukrajini.
Ukrajina optužuje Moskvu za brojne ratne zločine, što ruske vlasti demantiraju, čak i kad su optužbe precizno dokumentirane. Rusija, s druge strane, optužuje ukrajinske snage da režiraju zločine koji se pripisuju ruskoj vojsci.
Ruske snage izvele raketni napad na Nikolajev
Ruske snage izvele su raketni napad na Nikolajev, na jugu Ukrajine, saopštio je gradonačelnik Oleksandr Senkevič.
Naveo je da su spasioci i ekipe hitne pomoći već na terenu, prenosi Tanjug agenciju Unian.
Za sada nema infomrmacija o eventualnim žrtvama niti materijalnoj šteti.
Japan proširio individualne i izvozne sankcije Rusiji
Japan je u utorak proširio individualne i izvozne sankcije Rusiji zbog napada na Ukrajinu.
Izvozne sankcije, kojima su obuhvaćena i Bjelorusija, uvedene su za 90 subjekata, a donijeta je odluka o zamrzavanju imovine za 57 ruskih fizičkih lica i šest pravnih lica, saopštilo je japansko ministarstvo finansija, prenosi Tanjug agenciju TASS.
Između ostalih, na crnoj listu su dodati potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Grigorenko, Sergej Roldugin, poznati violončelista i biznismen, zamjenik načelnika civilno-vojne administracije u okupiranoj Hersonskoj oblasti u Ukrajini Kiril Stremousov i porodica Alekseja Mordašova, izvršnog direktora Severstala, najveće ruske kompanije za rudarstvo i proizvodnju čelika i najbogatijeg čovjeka u Rusiji.
Također, na crnu listu je pridodato i 45 ruskih vojnih lica.
Rusija: Iz Ukrajine granatirana Kurska oblast
Ukrajinska vojska granatirala je danas pogranična naselja u Kurskoj oblasti, u Gluškovskom rejonu, izjavio je gubernator Kurske oblasti u Rusiji Roman Starovojt.
On je na Telegramu napisao da su na udaru ponovo bila sela Markovo i Tjotkino, prenosi Tanjug agenciju Interfax.
Kurska oblast graniči se sa Ukrajinom i više puta od početka sukoba Rusije i Ukrajine bila je izložena granatiranju.
Ruske snage napadaju u pravcu Bahmuta
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je jutros da ruske snage granatiraju ukrajinske položaje duž cijele linije fronta, a da u pravcu Bahmuta, u Donjeckoj oblasti, napadaju naselja Novoluganskoje i Spornoje.
U pravcu Harkova ruske snage koncentriraju napore na držanje zauzetih linija i sprečavanje napredovanja ukrajinskih trupa, prenosi Interfax Ukrajina.
U pravcu Slavjanska i Kramatorska ruske snage su granatirale pojedina naselja, dodaje ukrajinski generalštab, prenosi Tanjug.
Rezničenko: Raketni napad na Dnjepropetrovsku oblast
Ruske snage izvele su jutros raketni napad na Dnjepropetrovsku oblast, na jugoistoku Ukrajine, saopštio je načelnik regionalne administracije Valentin Rezničenko.
On je na Telegramu napisao da je iznad Dnjepra oboreno šest projektila, a da su fragmenti jedne oborene rakete izazvali požar, prenosi Interfax Ukrajina.
Požar je ugašen, nema povrijeđenih, prenosi Tanjug.
U gradu Pokrov uništeno je nekoliko kuća, ali niko nije povrijeđen.
Ukrajina: Bacili smo zastavu na Zmijski otok, još nije podignuta
Glasnogovornik operativne komande Jug ukrajinske vojske Natalija Gumenjuk izjavila je da je zastava Ukrajine bačena na Zmijski otok iz helikoptera, ali da još nije podignuta.
Ona je za CNN rekla da će se sačekati dolazak ukrajinskih trupa na otok koje su ruske trupe napustile prošle sedmice, a da će zastava zatim biti podignuta, prenosi TAnjug.
Gumenjuk je dodala da njenu prethodnu jučerašnju izjavu da je na Zmijskom otoku podignuta ukrajinska zastava treba “shvatiti metaforički”.
Zmijski otok se nalazi u Crnom moru, gotovo 48 kilometara od obale Ukrajine i blizu je morskih puteva koji vode do Bosfora i Mediterana i ruske snage su ga bile zauzele u toku sukoba sa Ukrajinom.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je 30. juna da je povuklo svoje trupe sa Zmijskog otoka u znak dobre volje, dok Kijev tvrdi da su Rusi napustili otok poslije “uspješne operacije” ukrajinskih snaga.
Kijev pregovara s Turskom i UN-om o garancijama za izvoz žita
Ukrajina vodi razgovore sa Turskom i Ujedinjenim narodima (UN) kako bi osigurala garancije za izvoz žitarica iz ukrajinskih luka, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
“Sada se vode razgovori sa Turskom i UN-om o sigurnosti žitarica koje napuštaju naše luke”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare sa premijerkom Švedske Magdalenom Andersson, prenosi Reuters
On je istakao da veoma važno da neko, osim Rusije u koju Kijev nema povjerenja, garantira sigurnost brodova koji transportiraju žitarice u neku zemlju.
Zelenski je rekao da po tom pitanju Ukrajina sarađuje “direktno” sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom i naglasio da ta organizacija “igra vodeću ulogu, ali ne kao moderator”.
U skorašnjim novinskim izvještajima je nagovješteno da će se takvi razgovori uskoro održati i u Turskoj.
Kuleba: NATO neće promijeniti stav o članstvu Ukrajine
NATO neće promijeniti svoj stav o članstvu Ukrajine u bliskoj budućnosti, izjavio je u ponedjeljak ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
Kuleba je rekao da trenutno ne vidi nikakvu mogućnost da NATO promijeni svoju politiku u pogledu članstva Ukrajine, prenosi Anadolija.
Ističući odlučnost Ukrajine da se integrira u NATO, rekao je: “Ali, kratkoročno ne vidim potencijal da NATO promijeni svoj stav kao Evropska unija i da počne da čini opipljive stvari da bi prihvatio Ukrajinu u savez.”
Naveo je da je NATO neslužbenu odluku o Ukrajini donio.
“NATO će imati sporednu ulogu da Rusija ne bi koristila argument da je u ratu s NATO-om. Sada su restrukturirali svoje pakete pomoći, tu će se nešto dogoditi, ali strateški je odlučeno da NATO neće biti na čelu podrške Ukrajini”, rekao je Kuleba.
Švedska premijerka obećala podršku Kijevu i nove sankcije Moskvi
U posjeti Kijevu i njegovom predgrađu u ponedjeljak švedska premijerka Magdalena Andersson pozvala je na jačanje evropske podrške Ukrajini i uvođenje novih sankcija Rusiji, čija vojska napreduje na istoku Ukrajine.
“Ne treba da dozvolimo Rusiji da ostvari napredak zahvaljujući kršenju međunarodnog prava i drugih osnovnih principa”, rekla je Andersson na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, prenosi Beta.
Ona je rekla da je najbolji način da se dobije taj rat jačanje podrške Ukrajini i povećanje pritiska na Rusiju putem novih sankcija.
“Naši napori treba da se nastave koliko god bude potrebno”, rekla je ona ocjenjujući da Ukrajina brani zajedničke evropske vrijednosti.
Ona je rekla poslije posjete razorenih mjesta u predgrađu Kijeva da osuđuje “bezumnu i svirepu rusku agresiju, ubijanje civila, među kojima su brojna djeca”.
Švedska premijerka je također obećala da će učestvovati u budućoj rekonstrukciji Ukrajine.
