BiHIzdvojeno

Parlament Austrije usvaja rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Zastupnica stranke Zeleni, Ewa Ernst-Dziedzic inicijatorica je rezolucije koja je usvojena prošle sedmice na sjednici Vanjskopolitičkog odbora austrijskog Parlamenta.

Zastupnica stranke Zeleni Ewa Ernst-Dziedzic inicijatorica je ove rezolucije koja je usvojena prošle sedmice na sjednici Vanjskopolitičkog odbora austrijskog Parlamenta. Ona za Al Jazeeru Balkans kaže kako su sudovi jasno dokazali kako je riječ o genocidu i kako je važno raditi na ukazivanju na taj zločin kako se ne bi ponovio.

„Ove godine se obilježava 27 godina od genocida i etničkog čišćenja koji su se desili u Srebrenici i njenoj okolini tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ova godišnjica je jako podsjećanje kako su opasni ekstremni oblici nacionalizma i društvene netolerancije, a takve stvari posebno postanu akutne u ratnom kontekstu“, ističe zastupnica u izjavi za Al Jazeeru.

Dodaje kako se Rezolucijom od austrijskih vlasti traži i zahtjeva da nastavi aktivno podržavati komemoraciju genocida u Srebrenici zajedno sa drugim članicama Evropske unije.

„Između ostalog, to se treba raditi u okviru UN-a, naročito jer su Međunarodni sud pravde i Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju označili zločine u Srebrenici kao genocid. Navedeni sudovi su jasno dokazali kako je riječ o genocidu, najtežem zločinu po međunarodnom pravu“, navodi Ernst-Dziedzic.

„Važno je ovo nikada ne zaboraviti i činiti sve što je u ljudskoj mogućnosti da se takvi zločini spriječe, kako danas, tako i u budućnosti.“

Kazne za negiranje

No, uprkos navedenim presudama međunarodnih sudova, mnogi političari (koji su sada i zvaničnici Bosne i Hercegovine) negiraju genocid u Srebrenici što je dovelo i do evropskih sankcija.

„Prvo, moramo istaći kako je negiranje genocida u Bosni i Hercegovini kažnjivo (po zakonu koji je nametnuo bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko, op.a.). Mi, kao Zeleni, podržavamo zajednički evropski pristup i to uključuje i moguće usvajanje sankcija političarima koji se zalažu za neustavnu politiku secesije i polarizacije bh. društva, kao i za negiranje genocida, a jedan od takvih je i (član bh. Predsjedništva) Milorad Dodik“, navodi naša sagovornica.

No, negiranje genocida u Srebrenici dešava se i van granica Bosne i Hercegovine, pa se postavlja pitanje šta Austrija i Evropa mogu (još) uraditi kako bi se to spriječilo?

„Iz našeg viđenja, aktivna politika obilježavanja i bliski diplomatski odnosi kako bi se podržalo preispitivanje su osnove. Ovo se odnosi na rezolucije, kao što je ova koju će usvojiti Parlament Austrije 6. jula, ali i na širi kontekst koji se odnosi na politiku zasnovanu na osnovnom principu ‘nikada više'“.

„Mi svi moramo učiti iz prošlosti, te spoznati i riješiti opasnosti u današnjici što je prije moguće. Za to su nam potrebni međunarodna zajednica, Evropska unija, te sve pojedinačne države članice“, rekla je austrijska političarka.

Kada se već dotičemo EU, ona je komentirala i put Bosne i Hercegovine ka Uniji.

„Evropski put Bosne i Hercegovine je kasno postavljen, to je nešto što ljudi iz BiH žele i to je nešto što EU također želi. No, brzinu integracije određuje sama Bosna i Hercegovina koja ima ogromnu potrebu za reformama. Ipak, uvjereni smo kako do zvaničnog statusa kandidata za članstvo ove država može doći ove godine nakon poštenih i slobodnih izbora ujesen“, ističe Ernst-Dziedzic.

Šta se navodi u rezoluciji?

U tekstu rezolucije se navodi kako se ona usvaja uoči 27. obilježavanja etničkog čišćenja i genocida u Srebrenici koja je Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a od 16. aprila 1993. godine proglašena zaštićenom zonom.

„Snage bosanskih Srba, predvođene generalom Ratkom Mladićem i na osnovu naredbe tadašnjeg predsjednika (bh. entiteta) Republike Srpske zauzele su i pokorile ovaj grad. Tokom nekoliko narednih dana, vršeni su pokolji pod komandom generala Mladića, bilo da je riječ o vojnicima bosanskih Srba, paravojnih jedinica i neregularnih policijskih jedinica.“

Podsjeća se kako je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su tražili zaštitu od UNPROFOR-a.

„Istovremeno je približno 30.000 žena, djece i staraca prisilno protjerano u velikoj operaciji etničkog čišćenja. Time je ovaj događaj postao najteži ratni zločin na području Evrope od kraja Drugog svjetskog rata“, navodi se dalje u tekstu rezolucije, te da svi ovi „tragični događaji u Srebrenici“ preživjelima ostavljaju „traumu i duboke emocionalne ožiljke“.

Dalje se navodi kako su zločine u Srebrenici procesuirali i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i o Međunarodni sud pravde koji su ustanovili da je riječ o genocidu.

„Snage bosanskih Srba su kršile međunarodno humanitarno pravo na brojne načine i počinile zločine, kao što su otmice hiljada ljudi i silovanja bezbrojnih žena. Uprkos nastojanjima da se pronađu masovne i pojedinačne grobnice i tijela, još uvijek nisu pronađeni i identificirani posmrtni ostaci gotovo 1.200 muškaraca i dječaka iz Srebrenice.“

Austrijski parlamentarci dalje navode kako je Rezolucijom Evropskog parlamenta 11. juli postao Evropski dan sjećanja na žrtve Srebrenice.

„Da bi se osigurala mirna budućnost i uspješan suživot, potrebno je da se svi politički predstavnici – bilo u Bosni i Hercegovini, ali i diljem svijeta – suoče sa najmračnijim poglavljima historije i priznaju prošlost. Obilježavanje genocida u Srebrenici i solidarnost sa žrtvama su ključni za bolju budućnost svih građana Bosne i Hercegovine, kao i za jačanje historijske svijesti da se takvi strašni zločini nikada ne smiju ponoviti“, navodi se u Rezoluciji.

Podrška i Slobodarske partije

Kao što je ranije navedeno, prošle sedmice je na sjednici Vanjskopolitičkog odbora austrijskog Parlamenta jednoglasno usvojena Rezolucija o sjećanju na genocid u Srebrenici.

Rezoluciju su predložile vladajuće Narodna partija Austrije (OVP) i Zeleni, kao i opozicione Socijaldemokratska partija (SPO) i NEOS, kao zajedničku inicijativu koja treba podsjetiti na etnička čišćenja i masakre provedene 1995. godine u Srebrenici i okolini. Slobodarska partija Austrije (FPO) nije predložila rezoluciju zajedno s ostale četiri parlamentarne stranke, ali ju je podržala na sjednici Vanjskopolitičkog odbora.

Rezolucijom se od Vlade Austrije zahtjeva dalje aktivno angažiranje na njegovanju sjećanja na genocid, na primjer u Ujedinjenim narodima.

Godišnjica genocida je opomena koliko su opasni ekstremni oblici nacionalizma i netolerancije, tom prilikom su poručili su Ernst-Dziedzic (Zeleni), Harald Troch (SPO), Bettina Rausch (OVP) i Helmut Brandstetter (NEOS).

foto: S.S. Berbić
Izvor
https://balkans.aljazeera.net/

Slično:

Back to top button