Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene da u bliskoj budućnosti mogu samo postupno napredovati, rekla je čelnica američkih obavještajnih službi.
- Čelnica američkih obavještajaca: Putin i dalje želi veći dio Ukrajine
- Johnson: To što je Putin učinio u Ukrajini je “zlo”
- Putin: Vidjeti čelnike G7 gole bio bi “odvratan prizor”
- Amnesty: Ruski zračni napad na pozorište u Mariupolju bio je ratni zločin
U nastavku više najnovijih vijesti:
Čelnica američkih obavještajaca: Putin još i dalje veći dio Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je čelnica američkih obavještajnih službi.
Ravnateljica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obavještajnih agencija da će se on nastaviti još “dugo vrijeme”.
“Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi”, rekla je Haines na konferenciji ministarstva trgovine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ove je sedmice rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu i drugim čelnicima skupine G7 da želi da se rat završi do kraja godine.
No komentari Avril Haines sugeriraju da milijarde dolara modernog oružja koje Sjedinjene Države i druge zemlje isporučuju ukrajinskim snagama možda neće omogućiti da one u skorije vrijeme preokrenu stanje.
Rekla je da Putin i dalje namjerava zauzeti veći dio Ukrajine iako su ukrajinske snage u februaru odbile pokušaj Rusije da zauzme glavni grad Kijev, prisiljavajući Moskvu da reducira svoj cilj na zauzimanje cijele istočne regije Donbas.
“Mislimo da zapravo ima iste političke ciljeve kao i ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine”, rekla je Haines.
Ruske su snage, međutim, toliko oslabljene u više od četiri mjeseca borbe da je malo vjerojatno da će u skorije vrijeme postići Putinov cilj, rekla je Haines u svojoj prvoj javnoj ocjeni rata od maja.
“Uočavamo nepovezanost između Putinovih kratkoročnih vojnih ciljeva na ovom području i sposobnosti njegove vojske, svojevrsnu neusklađenost između njegovih ambicija i onoga što vojska može postići”, rekla je.
Haines je rekla da američke obavještajne agencije vide tri moguća scenarija, a najvjerojatniji je žestoki sukob u kojem ruske snage “ostvaruju postupne dobitke, bez proboja”.
Drugi scenariji su veliki ruski proboj ili spješna ukrajinska stabilizacija ratišta uz postizanje manjih napredovanja, možda u blizini grada Hersona pod kontrolom Rusije i drugim područjima južne Ukrajine.
Rusiji će trebati godine da obnovi svoje snage, ocijenila je.
Johnson: To što je Putin učinio u Ukrajini je “zlo”
To što je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio u Ukrajini je “zlo”, rekao je britanski premijer Boris Johnson, dok je britanska vlada objavila da će Kijevu dati dodatnu vojnu pomoć vrijednu milijardu funti.
Johnson je u razgovoru GB News na summitu NATO-a u Madridu na pitanje je li Putin bio zao, rekao: “Mislim da je ono što je učinio zlo. I mislim da iz toga vjerojatno slijedi da, ako ste ono što radite, svakako jest”.
“Bio je to užasan čin neopravdane agresije protiv nedužnog stanovništva”, dodao je.
Dok su čelnici 30 članica NATO-a razgovarali u Madridu, ruske su snage intenzivirale napade u Ukrajini, uključujući raketne napade i granatiranje na južnu regiju Mikolajiva blizu bojišnice i Crnog mora.
Johnson je vrlo otvoreno podržao Ukrajinu, održavao je redovite telefonske razgovore s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i posjetio Kijev dva puta od početka ruske invazije 24. februara.
Moskva svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom vojnom operacijom” za oslobađanje zemlje od ultranacionalista za koje kaže da predstavljaju prijetnju sigurnosti Rusije.
Ukrajina i njezini zapadni saveznici optužuju Rusiju da vodi ničim izazvani agresorski rat.
Britanska vlada je u srijedu saopćila da će dati još 1 milijardu funti (1,2 milijarde dolara) vojne potpore Ukrajini, a NATO je u Madridu označio Rusiju kao najveću “izravnu prijetnju” zapadnoj sigurnosti.
Sredstva su namijenjena jačanju odbrambenih sposobnosti Ukrajine, uključujući sisteme protuzračne obrane, letjelice bez posade, opremu za elektroničko ratovanje i tisuće komada opreme za ukrajinske vojnike.
Putin: Vidjeti čelnike G7 gole bio bi “odvratan prizor”
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da bi bio “odvratan prizor” da su čelnici G7 skinuli odjeću na nedavnom summitu u Njemačkoj.
Uoči sastanka na summitu G7 u njemačkom Schloss Elmauu u nedjelju, čelnici skupine G7 dok su pozirali za skupnu fotografiju našalili su se Putinovoj sklonosti fotografijama bez majice.
“Ne znam kako su se planirali skinuti, iznad ili ispod struka”, rekao je Putin novinarima tokom posjeta Turkmenistanu, i dodao da “misli da bi to u svakom slučaju bio odvratan prizor”.
Putin je potom savjetovao čelnike G7 da su tjelovježba i manje pića potrebni za postizanje sklada između tijela i duše, prenosi ruska novinska agencija TASS.
Britanski premijer Boris Johnson je u nedjelju, dok je sjedio zajedno sa svojim kolegama čelnicima G7 za okruglim stolom, upitao treba li za fotografiju zadržati jaknu. “Moramo pokazati da smo čvršći od Putina”, dodao je.
Kanadski premijer Justin Trudeau tada se našalio da bi za to bilo potrebno “jahati konja goli do struka”, referirajući se na česta Putinova poziranja za “macho” fotografije, poput onih na kojima jaše konja bez majice.
Amnesty: Ruski zračni napad na pozorište u Mariupolju bio je ratni zločin
Amnesty International (AI) je zaključio da je ruski zračni napad na pozorište u ukrajinskom gradu Mariupolju u martu bio ratni zločin.
Ta organizacija za ljudska prava tri je mjeseca prikupljala dokaze o zločinu, a svoje je nalaze iznijela u izvještaju objavljenom u četvrtak.
Među iznesenim dokazima su 52 izjave svjedoka, od kojih su 28 dali ljudi koji su bili u pozorištu ili u blizini pozorišta u vrijeme napada.
“Nakon mjeseci rigorozne istrage, analize satelitskih snimaka i razgovora s desecima svjedoka, zaključili smo da je napad bio jasan ratni zločin koji su počinile ruske snage”, rekla je Agnes Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala.
Organizacija je zaključila da je gotovo sigurno da su ruski ratni avioni 16. marta bacili dvije bombe od 500 kilograma na zgradu pozorišta u koju su sklonili civili.
AI je utvrdio da je u zračnom napadu ubijeno najmanje 12 ljudi, a mnogo više teško ozlijeđeno.
Broj žrtava koji je naveo Amnesty manji je od ranijih procjena jer je velik broj ljudi navodno napustio pozorište u danima prije napada.
Većina onih koji su ostali sklonila se u podrum pozorište ili u druge dijelove zgrade gdje su uspjeli izbjeći punu snagu eksplozije, navodi se u izvještaju.
