Prema slovenskom prijedlogu, Bosna i Hercegovina bi dobila status kandidata za članstvo na samitu EU-a u četvrtak i petak u Briselu.
Prilikom dodjele statusa kandidata Ukrajini Evropska unija ne smije zaboraviti proširenje na Zapadni Balkan, a posebno na Bosnu i Hercegovinu, istaknula je u ponedjeljak slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon u Luksemburgu i najavila da će Slovenija predstaviti plan za davanje statusa kandidata za BiH.
“Moramo učiniti sve da politika proširenja bude vjerodostojna, što znači da ne smijemo zaboraviti proširenje na Zapadni Balkan”, rekla je Fajon u izjavi za slovenske medije po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova EU-a koji se održava u Luksemburgu.
“S obzirom na to da bi i sam proces proširenja mogao biti upitan, podržavamo sve napore EU-a za početak pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, ukidanje viza za Kosovo i dodjelu statusa kandidata BiH.”
Pomoć BiH
Slovenija će na današnjem sastanku iznijeti inicijativu kako pomoći zemlji poput BiH davanjem statusa kandidata, kazala je.
Davanjem takvog statusa, u Bosni i Hercegovini bi se ohrabrile proevropske snage, naveo je prošle sedmice u pismu predsjedniku Evropskoga vijeća Charlesu Michelu slovenski predsjednik Borut Pahor.
Prema slovenskom prijedlogu, kako navode slovenski mediji, Bosna i Hercegovina bi dobila status kandidata za članstvo na samitu EU-a u četvrtak i petak u Briselu.
Slovenski premijer Robert Golob je tokom posjeta Briselu ranije ove sedmice izjavio da će predložiti da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, a prema tom prijedlogu, pristupni pregovori će početi onda kada BiH usvojiti zakone sadržane u političkom sporazumu koji su bosanskohercegovačke političke stranke postigle na briselskim razgovorima prije sedam dana, navodi slovenska novinska agencija STA.
To su Zakon o Visokom sudbenom i tužilačkom vijeću, Zakon o sudovima, Zakon o sprečavanju sukoba interesa i Zakon o javnoj nabaci.
Donošenjem ovih zakona omogućit će se otvaranje pregovaračkog poglavlja 23, koje pokriva pravdu i temeljna prava, te poglavlja 24 pod nazivom Pravda, sloboda i sigurnost, prenosi Hina.
Ostala pregovaračka poglavlja bila bi otvorena onda kad BiH ispuni kriterije iz briselskog sporazuma u području izbora i drugim relevantnim područjima.
foto: Radio Slobodna Evropa
