Nastali su Banovići
Instrumentalna verzija glasovite kompozicije „Konjuh planinom” – koju mnogi smatraju jednom od najljepših partizanskih pjesama, za koju je tekst napisao Miloš Popović Đurin, a uskladbio veliki Oskar Danon – prvi put se oglasila 25. maja 1975. godine, samo dvije decenije nakon oslobođenja, označivši tako početak rada Radio Banovića, jedne nove radio stanice u novom gradu, u novoj zgradi Radničkog doma. Bijaše to ogledna stanica po čijem uzoru su se poslije otvarale mnoge radio stanice u tadašnjoj Jugoslaviji. Imala je novu opremu, akustički i vizuelno uređene prostorije i novinare koji su već bili afirmisani: Đuro Škondrić, Salih Brkić, Lidija Žunić …
U sudski registar upisan jenovi pravni subjekt pod imenom Radna organizacija „Centar za kulturu i informisanje” Banovići i počelo se raditi.
Istovremeno, grad se širio, razvijao, rastao u širinu i u visinu, Rudnik mrkog uglja Banovići, na čijem čelu je u to vrijeme bio ing. Zijad Halilbegović, prvi put je u svojoj povijesti proizveo više od dva miliona tona uglja (2.051,750), na gradskom stadionu se održavao slet povodom rođendana Josipa Broza Tita, a godišnjice Radija obilježavale su se „radno i svečano”. Najslušaniji hitovi na radiju bili su: „Nastali su Banovići” sarajevskog pop sastava Rezonansa i „Računajte na nas” Đorđa Balaševića. Sve je mirisalo na bezbrižnost, sretan i ugodan život te prosperitet svake vrste. Ali nije bilo tako.
Jaukom umjesto pjesme
Sluteći najgore, Đorđe Balašević je još 1986. godine na svojim koncertima prestao pjevati generacijsku himnu „Računajte na nas”, dok je ljubljanski sastav Pankrti imao svoju verziju ove pjesme s naslovom „Ne računajte na nas”, a frontmen Rezonanse Brano Likić otišao je na Zapad. Rušenje berlinskog zida označilo je početak ujedinjenja Evrope i, gotovo istovremeno, početak kraja Jugoslavije. Radio Banovići se prilagođavao ratnim okolnostima. Nužno. Mirnodopski novinari postali su ratni izvještači. U njihov vokabular ušle su neke nove riječi, za koje su mislili da su privilegija davno minulih vremena. A kada su 25. maja 1995. godine, upravo na Dan mladosti, agresorske granate sa Ozrena usmrtile na tuzlanskoj Kapiji sedamdeset i jednu mladost, sve se promijenilo. Bio je to pucanj u duh zajedništva. Od tada, već 27 godina Radio Banovići obilježava svoj rođendan zalivajući suzama sjećanje na ubijenu mladost na Kapiji.
Teška vremena
U godinama rata Radio Banovići je odigrao značajnu ulogu naročito u ono vrijeme, apsolutne informativne blokade kada su dušmani blokirali sve releje i spriječili dolazak signala iz Sarajeva. U tim trenucima bili smo prinuđeni roditi i mlađu sestru našem radiju, koja se zvala televizija Banovići. Bila je to čista improvizacija, nastala iz nužde. Pred objektive kamere stali su tada Najil Kurtić, Ćamil Softić, rahmetli Ekrem Fajić, Jaca Češko, Sabrija Kahrimanović, Jasmina Džaferović, Amra Pozderović, Amir Hadžiahmetović, Neđo Maksimović, Edina Smajlović, a iza kamere stajali su ljudi koji su imali svoje kamere, pa su i oni, silom prilika, postali kamermani: Ekrem Đerzić, Enes Sulejmanović, Mustafa Graca, Mirsad Husanović Kiso, rahmetli Akif Rizvić i neizbježni i neponovljivi Božo Tadić.
Postali smo odjednom ratni reporteri, ratni izvještači, ratni snimatelji, montažeri. Sarađivali smo sa tadašnjim RTV okruga Tuzla, TVBiH, ali i sa renomiranim svjetskim TV kućama.
Tokom rata, a uprkos ratu i blokadama, informisanje Banovićana bilo je jako dobro. Oni koji imaju malo bolje pamćenje, sjetit će se da smo usred rata, u banovićkom press-centru, pored radija i televizije, imali i list koji je imao prvotno ime Banovićka hronika, a kasnije se zvao Litva news. Štampan je u Sejinoj garaži na nekoj staroj mašini koja je u naš grad došla valjda od samog Gutemberga.
Tokom rata na našem radiju imali smo i emisiju Pozdrav koja se emitovala svake nedjelje, a slušala se najviše u rovovima. Induktorskim telefonom javljali su se borci sa svih frontova i izvještavali iz prve ruke o stanju na ratištu, a emitovali smo pjesme patriotske sadržine koje su razbuktavale borbeni moral: Sajo, Kemo, Hanka, Davorin, Tifa, Henda. Banovićani su također komponovali i pjevali patriotske pjesme. Sjećate se Elke, Tanje, Mazlamija, Ćamilovih velikih stihova rođenih u dolini spleena, rezignacije a u izvedbi Nusreta Lugavića.
Kako slaviti sad?
Danas, 25. maja 2022. godine također bismo trebali proslaviti 47. rođendan, ali i danas ćemo odšutjeti, opraštajući onima koji oprost i ne traže. Četrdeset sedam godina nije malo. Kada bismo personalizirali naš radio vidjeli bismo da se radi o čovjeku koji bi morao biti odveć zreo i iskusan.
A tokom 47 godine do dana današnjeg, svakim danom, bez pauze, osim u iznimnim slučajevima, pred mikrofonom Radio Banovića sjedili su i informisali slušaoce, uveseljavali i tješili ih (po potrebi) brojni novinari i spikeri uz nesebičnu pomoć tehničara i administrativnih radnika. Sjetimo se samo nekih: Lidija Žunić, Đuro Škondrić, Jasna Didić, Danijela Šegula, Amra Šadić, Edina Smajlović, Salih Brkić, Nusret Lugavić, Amir Hadžiahmetović, Božo Tadić, Josip Novi, Zekerijah Arnautović, i danas Sabina Mehanović, Mirela Bojić, vječiti i neumorni Sabrija Kahrimanović koji, imamo utisak i danas sarađuje s nama iako je preselio na bolji svijet 29. maja 2017. godine, pa Senad Mahmutbegović, Fikret Kerić, direktor Eniz Gabeljić, te najnovija i žurnalistički školovana pojačanja, Sanela Ikanović, Edin Kovačević i Mirnes Brigić. Asistenti: Mirnes Dostović, Begzada Bečić, Armina Hasić, Nusreta Čamdžić. Mnogima od njih Radio Banovići bio je usputna stanica, nekima odskočna daska, a nekima i posao do penzije.
Frekvencija i novi komunikacijski kanali
Od 5. oktobra 2009. godine Radio Banovići emitira svoj program na ultrakratkim valovima na frekvenciji 90,3 MHz koja je ustupljena na korištenje od strane RTVTK. Opseg čujnosti Radio Banovića proširio se na područje cijelog Tuzlanskog kantona, pa i šire. Na srednjim valovima program se emitiuje na frekvenciji 792 KHz.
A danas, u vremenu strelovitog tehnološkog napretka koji prijeti da ušutka radio mi se brzo i lahko “konvertiramo” i hvatamo korak sa novim komunikacijskim kanalima: live stream, YouTube, web, facebook, nema gdje nas nema i čujemo se i vidimo se, i čitamo, na svakom pedlju ove planete. Blagovremeno informišemo o svim događajima, naročito lokalnog karaktera, za čim je uvijek postajala potreba i uvijek će postojati.
SSB
