Romi, taj najveseliji i najnesretniji narod na svijetu, svakog 6. maja praznuju Jurijev / Đurđevdan, dan koji označava kraj statičnog zimovanja i pokretanje čergi.
Deklaracije o ljudskim pravima, od 10. decembra/prosinca (1948.) u članu 1. kaže: „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba jedni prema drugima da postupaju u duhu bratstva.
Postupamo li i mi u duhu bratstva prema Romima?
Romi nemaju svoju domovinu, oni su apatridi. Njihova domovina je planeta Zemlja. Religija Roma također je velika nepoznanica, štaviše magija, čak se tvrdi da oni uopće nemaju svoju religiju, a u pravilu geografija je više uticala na izbor religije nego njihova etnička pripadnost, pa su Romi uglavnom prihvatali vjeru zemlje u kojoj žive.
Paganski običaji i danas dominiraju čudesnim blagdanom Đurđevdanom / Jurijevom: Romi ukrašavaju svoje domove cvijećem i raspupanim graničicama; uz muziku, tradicionalni ples, pjesmu i veselje dočekuju proljeće; dan počinje ranim ustajanjem i obaveznim kupanjem u vodi punoj cvijeća a nastavlja se pravljenjem bogate gozbe, paljenjem vatre; Romi se svečano odijevaju, na sebe stavljaju raskošni nakit, odlaze na izvor i zahvataju vodu koja se kasnije pomiješa sa žarom, vrbom ili jorgovanom. Romi tog dana upućuju molitve Bogu (ma kako se on zvao) da podari sreću, zdravlje i radost. Ukratko – praznik radosti, sreće, života, ljubavi.
Zanimljivo je da Đurđevdan proslavljaju i katolici i pravoslavci, svako po svom kalendaru, i to kao Dan Svetog Georgija. Ali Đurđevdan su obilježavali i Bošnjaci. Zvali su ga imenom Jurijev i imao je također, svoje običaje.
Godine 2003. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina koji između ostalog navodi da će Bosna i Hercegovina štititi položaj, ravnopravnost i prava sedamnaest nacionalnih manjina u našoj državi i to: Albanaca, Crnogoraca, Čeha, Italijana, Mađara, Makedonaca, Nijemaca, Poljaka, Roma, Rumuna, Rusa, Rusina, Slovaka, Slovenaca, Turaka, Ukrajinaca i Židova. To je ključni dokument i za Rome jer im omogućava pravo na zaštitu kulturnih, religijskih, obrazovnih, društvenih, ekonomskih i političkih sloboda, potreba i identiteta.
Misija OSCE-a u BiH je našla da su posebno ugrožena romska prava u oblasti privatnog vlasništva, socijalne zaštite, obrazovanja i zapošljavanja.
Romska zastava, također, priznata u cijelom svijetu, usvojena na prvom kongresu Roma 1971. godine, sastoji se od dva polja, gornje je plavo i simbolizira nebesko plavetnilo, a donje je zeleno i označava prostranstva livada i zelenih pašnjaka a u sredini je drveni točak u crvenoj boji koji predstavlja stalno kretanje. Crvena boja točka simbolizira romsku patnju i prolivenu krv u stoljetnim stradanjima.
ROMSKA HIMNA ĐELEM, ĐELEM
Putovao sam mnogim cestama i sretao sretne Rome
Putovao sam daleko, širom svijeta i sretao sretne Rome
O romski ljudi, o romska djeco, o Romi gdje god bili
Sa svojim šatorima, duž sretnih puteva.
I ja sam jednom imao veliku obitelj, ali ih je crna legija umorila
Pođite sa mnom, Romi svijeta tamo gdje su romski putevi otvoreni
Sada je vrijeme, ustanite, Romi, uspjet ćemo u našim naporima
O romski ljudi, o romska djeco, o romski ljudi, o romska djeco.
(muzika i tekst Žarko Jovanović, 1969.)
SSB
